Iako oko kraja koronaagonije još uvijek postoje brojna otvorena pitanja, ipak se nekakvo svjetlo nazire na kraju tunela u kojem smo od proljeća prošle godine. Što se tiče Hrvatske, cjepiva ima kao u priči. I svi koji se žele cijepiti moći će to obaviti do početka ljetnih praznika. Takvih je u Hrvatskoj među odraslom populacijom između 50 i 55 posto. Ostali se iz raznih razloga ne žele cijepiti, ali i procijepljenost više od polovine odrasle populacije ipak će omogućiti da se barem malo približimo starom normalnom. Da se vratimo načinu života kakav smo vodili prije ožujka 2020. godine. Ista je priča i u Europskoj uniji. Cijepljenje je u punom zamahu. Naravno, ostaje otvoreno pitanje može li nekakav novi soj, indijski ili neki drugi, cijelu agoniju vratiti na početak. Valjda neće.
Hrvatska i sve ostale članice EU-a počinju sve veći naglasak stavljati na postkorona razdoblje. Točnije kako što prije i što brže početi ublažavati i sanirati gospodarske štete, odnosno katastrofu koju je za sobom ostavio i još uvijek ostavlja virus koji je svoje osvajanje svijeta započeo u Kini. Tako je hrvatska Vlada izašla s projekcijom koja za ovu godinu predviđa rast BDP-a od 5,2 posto. Tračak dodatnog optimizma daje činjenica da je ova brojka za mala, ali ipak važna 0,3 postotna boda veća od zadnje Vladine procjene. Sljedeće godine očekuje se ubrzanje stope rasta koja bi 2022. trebala biti 6,6 posto. Plus-minus to znači da bi krajem sljedeće godine Hrvatska trebala u gospodarskom smislu biti tamo gdje je bila na kraju 2019.

Iako to faktički znači da smo izgubili dvije godine razvoja, ovakav scenarij bio bi izuzetno dobar ishod u situaciji kada je cijelo svjetsko gospodarstvo u okovima koronavirusa već više od godinu dana. Svaki svjetski ministar financija sigurno bi odmah potpisao ugovor koji bi mu jamčio da će barem 1. siječnja 2023. imati situaciju u kojoj nema lockdowna i dodatnih zaduživanja koja povećavaju proračunski deficit.

Već tijekom ove godine trebala bi početi dolaziti financijska sredstva iz 750 milijardi eura teškog Fonda koji će ustrojiti EU. Sve članice u nekoj su fazi procedure koja bi trebala omogućiti Europskoj komisiji da se prvi put u povijesti EU-a na financijskim tržištima zaduži na spomenutu cifru. Nedavno su otklonjene i zadnje prepreke da to učini i sama Njemačka koja je tradicionalno nesklona tome da njeni porezni obveznici financiraju kaotična i neefikasna gospodarstva južne i tužne europske periferije. Tamošnji je Ustavni sud ipak donio odluku da cijeli ovaj aranžman nije protivan njemačkom Ustavu. Da je Ustavni sud samo odlučio razmatrati cijelu priču, proces stvaranja Fonda za oporavak gospodarstva od korone bio bi odgođen za više od šest mjeseci. Da je slučajno odlučio da je sve ovo protivno Ustavu gospodarski najjače članice EU-a, cijeli bi poduhvat pao u vodu. Prepreka se pojavila i u Poljskoj, gdje je problem radila jedna manja stranka vladajuće konzervativne koalicije. Na kraju je Vlada sklopila dogovor s oporbom pa će i ova zapreka biti preskočena. Situacija je toliko ozbiljna da se nepomirljivi politički protivnici mogu složiti barem oko ove stvari. Čak je i njemačka financijska i politička elita spremna progutati žabu i financijski pomoći južnim europskim siromasima.

Prvi poticaj Hrvatska bi za gospodarski oporavak mogla dobiti već ove godine. Iako nitko ne može precizno odrediti kakva će biti ova turistička sezona, ona bi ipak trebala biti bolja od lanjske. Velik dio tradicionalnih turista dolazi nam iz zemalja gdje je cijepljenje u punom zamahu. Istina, koronaputovnice neće biti gotove prije kraja ljeta, ali bez obzira na to, turizam bi ipak trebao polučiti bolje rezultate nego 2020. To bi trebalo biti prvo financijsko cjepivo koje bi onda s prvim milijunima eura iz Bruxellesa trebalo ojačati zdravlje hrvatskog gospodarstva. Korona je, barem se tako nadamo, na početku svoga kraja. Europske zemlje polako se spuštaju u niski start kako bi što brže pojurile prema gospodarskom oporavku.