Ako se po jutru dan poznaje, onda će turistički dan u Hrvatskoj biti sunčan i vedar, uz malo vjetrića, da čovjeka prožme ona ljepota življenja koja se zna javiti u kasno proljeće i ljeti, kada se život probudi u svoj svojoj punini.
Ako se po jutru dan poznaje, onda će turistički dan u Hrvatskoj biti sunčan i vedar, uz malo vjetrića, da čovjeka prožme ona ljepota življenja koja se zna javiti u kasno proljeće i ljeti, kada se život probudi u svoj svojoj punini. Od kada se turizam razvio kao ozbiljna gospodarska grana, indikator uspješnosti sezone uvijek su bili uskrsni blagdani. To je ono kao kod meteorologa i narodnih poslovica, tipa: sveta Kata, snijeg na vrata.
Samo ovdje vrijedi: kako se za Uskrs posije, tako će se ljeti žnjeti. Prema preliminarnim podacima, svi oni koji žive od turizma i uz turizam mogu biti i te kako zadovoljni. Predsezona obećava i sve sluti na još jednu rekordnu turističku žetvu. Unatoč neizvjesnosti vremena u kojemu živimo.
Nije danas nikome lako, građani Europe gledaju na svaki cent jer su svjesni da su došla neizvjesna vremena i da je život u blagostanju nešto što se preko noći može okrenuti nagore. Svjedoče o tome makroekonomski pokazatelji, svjedoče o tome inflatorne brojke i podivljale cijene energenata.
Sve to može u trenu lansirati novu i sveobuhvatnu gospodarsku krizu koja je sve samo ne poticajna za uslužne djelatnosti. Tome treba dodati da su se nakon pandemijskog vremena probudila i druga tristička tržišta pa Hrvatska opet ima ozbiljnu konkurenciju. Zato je trebalo dobro odraditi sve pripreme kako bi Hrvatska bila poželjna destinacija. Skupa, ali poželjna.
Mnogi će odmahnuti rukom na dobre turističke rezultate jer ljudi se pitaju što mi imamo od toga. A imamo. Neizravno, budući da dobri turistički rezultati znače da će se državni proračun puniti, što je i te kako potrebno jer već četiri godine živimo u vremenu državnog intervencionizma.
Malo tko o tome misli, ali da nije državnih subvencija i građanima i gospodarstvu, najprije zbog pandemije, a sada zbog destabiliziranog tržišta i svjetske krize koju je prouzročio rat u Ukrajini, puno bi se teže živjelo. Država izdvaja milijarde eura kako bi plin i struja bili jeftiniji, ali i gorivo. Da se plaćaju tržišne cijene, ne bi bilo pretjerivanje reći da bi mnogi građani Hrvatske bili u dvojbi hoće li plaćati račune ili će kupovati hranu.
Ove godine vrijeme nije bilo baš poticajno za dobar turistički rezultat. Bilo je Uskrsa takvih da bi čovjek mogao pomisliti da je ovaj najvažniji kršćanski blagdan pao u lipnju. Ove godine čini se kao da je umjesto uskrsnog zeca, djeci darove donio Djed Mraz. No, unatoč tome, brojke su poticajne.
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, u Hrvatskoj je za vrijeme uskrsnih blagdana boravilo više od 120 tisuća turista, a od toga 100 tisuća stranih. Kao što je to i red, većina gostiju blagdane je provela na Jadranu – u Istri, na Kvarneru, u Splitsko-dalmatinskoj te Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji. Nisu iznevjerili tradicionalni gosti pa ih je najviše posjetilo Lijepu Našu iz Njemačke, Italije, Slovenije, Austrije, Slovačke i Mađarske.
A ni Hrvati nisu iznevjerili kada je riječ o odlasku u neku od jadranskih destinacija kako bi se barem malo predahnulo od života punog neizvjesnosti. Oni koji su iskoristili vrijeme za šetnju po Kvarneru, recimo po Opatiji, mogli su se i sami uvjeriti da je kraljici Jadrana kruna još uvijek na glavi. I ove godine Opatija je bila jedna od najposjećenijih destinacija.
Direktorica Turističke zajednice grada Opatije iznijela je podatak da je od početka travnja ove godine na području grada Opatije ostvareno 27.000 noćenja, ili 51 posto više nego u istom razdoblju lani, te 46 posto više od rekordne 2019. godine. Struktura gostiju je takva da je jasno da je Kvarner zbog blizine, ali i kvalitetne ponude, i te kako primamljiv gostima iz Njemačke, Italije i srednje Europe. Nisu nas iznevjerili ni ovaj put.
Ako se turistička godina podijeli na predsezonu, sezonu i posezonu, prva trećina je i te kako uspješna. Turistički djelatnici uvjereni su da nakon rezultata iz prve trećine, sezona ne može ni u kom slučaju podbaciti. Unatoč brojnim problemima s kojima se turistički radnici susreću, priprema sezone je odrađena dobro i sada treba zapeti još više kako bi Hrvatska imala jednu od najuspješnijih turističkih žetvi.
Piše Damir Cupać
Po jutru se dan poznaje
Damir Cupać
11. travanj 2023 12:00
Foto Sergej Drechsler
Ako se po jutru dan poznaje, onda će turistički dan u Hrvatskoj biti sunčan i vedar, uz malo vjetrića, da čovjeka prožme ona ljepota življenja koja se zna javiti u kasno proljeće i ljeti, kada se život probudi u svoj svojoj punini.
Ako se po jutru dan poznaje, onda će turistički dan u Hrvatskoj biti sunčan i vedar, uz malo vjetrića, da čovjeka prožme ona ljepota življenja koja se zna javiti u kasno proljeće i ljeti, kada se život probudi u svoj svojoj punini. Od kada se turizam razvio kao ozbiljna gospodarska grana, indikator uspješnosti sezone uvijek su bili uskrsni blagdani. To je ono kao kod meteorologa i narodnih poslovica, tipa: sveta Kata, snijeg na vrata.
Samo ovdje vrijedi: kako se za Uskrs posije, tako će se ljeti žnjeti. Prema preliminarnim podacima, svi oni koji žive od turizma i uz turizam mogu biti i te kako zadovoljni. Predsezona obećava i sve sluti na još jednu rekordnu turističku žetvu. Unatoč neizvjesnosti vremena u kojemu živimo.
Nije danas nikome lako, građani Europe gledaju na svaki cent jer su svjesni da su došla neizvjesna vremena i da je život u blagostanju nešto što se preko noći može okrenuti nagore. Svjedoče o tome makroekonomski pokazatelji, svjedoče o tome inflatorne brojke i podivljale cijene energenata.
Sve to može u trenu lansirati novu i sveobuhvatnu gospodarsku krizu koja je sve samo ne poticajna za uslužne djelatnosti. Tome treba dodati da su se nakon pandemijskog vremena probudila i druga tristička tržišta pa Hrvatska opet ima ozbiljnu konkurenciju. Zato je trebalo dobro odraditi sve pripreme kako bi Hrvatska bila poželjna destinacija. Skupa, ali poželjna.
Mnogi će odmahnuti rukom na dobre turističke rezultate jer ljudi se pitaju što mi imamo od toga. A imamo. Neizravno, budući da dobri turistički rezultati znače da će se državni proračun puniti, što je i te kako potrebno jer već četiri godine živimo u vremenu državnog intervencionizma.
Malo tko o tome misli, ali da nije državnih subvencija i građanima i gospodarstvu, najprije zbog pandemije, a sada zbog destabiliziranog tržišta i svjetske krize koju je prouzročio rat u Ukrajini, puno bi se teže živjelo. Država izdvaja milijarde eura kako bi plin i struja bili jeftiniji, ali i gorivo. Da se plaćaju tržišne cijene, ne bi bilo pretjerivanje reći da bi mnogi građani Hrvatske bili u dvojbi hoće li plaćati račune ili će kupovati hranu.
Ove godine vrijeme nije bilo baš poticajno za dobar turistički rezultat. Bilo je Uskrsa takvih da bi čovjek mogao pomisliti da je ovaj najvažniji kršćanski blagdan pao u lipnju. Ove godine čini se kao da je umjesto uskrsnog zeca, djeci darove donio Djed Mraz. No, unatoč tome, brojke su poticajne.
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, u Hrvatskoj je za vrijeme uskrsnih blagdana boravilo više od 120 tisuća turista, a od toga 100 tisuća stranih. Kao što je to i red, većina gostiju blagdane je provela na Jadranu – u Istri, na Kvarneru, u Splitsko-dalmatinskoj te Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji. Nisu iznevjerili tradicionalni gosti pa ih je najviše posjetilo Lijepu Našu iz Njemačke, Italije, Slovenije, Austrije, Slovačke i Mađarske.
A ni Hrvati nisu iznevjerili kada je riječ o odlasku u neku od jadranskih destinacija kako bi se barem malo predahnulo od života punog neizvjesnosti. Oni koji su iskoristili vrijeme za šetnju po Kvarneru, recimo po Opatiji, mogli su se i sami uvjeriti da je kraljici Jadrana kruna još uvijek na glavi. I ove godine Opatija je bila jedna od najposjećenijih destinacija.
Direktorica Turističke zajednice grada Opatije iznijela je podatak da je od početka travnja ove godine na području grada Opatije ostvareno 27.000 noćenja, ili 51 posto više nego u istom razdoblju lani, te 46 posto više od rekordne 2019. godine. Struktura gostiju je takva da je jasno da je Kvarner zbog blizine, ali i kvalitetne ponude, i te kako primamljiv gostima iz Njemačke, Italije i srednje Europe. Nisu nas iznevjerili ni ovaj put.
Ako se turistička godina podijeli na predsezonu, sezonu i posezonu, prva trećina je i te kako uspješna. Turistički djelatnici uvjereni su da nakon rezultata iz prve trećine, sezona ne može ni u kom slučaju podbaciti. Unatoč brojnim problemima s kojima se turistički radnici susreću, priprema sezone je odrađena dobro i sada treba zapeti još više kako bi Hrvatska imala jednu od najuspješnijih turističkih žetvi.