Vlada pokazuje da je spremna gasiti vatru, ali je problem u tome što požari uvijek naprave neku štetu prije nego što vatrogasci dođu.
Zastupnik Silvano Hrelja iz Hrvatske stranke umirovljenika zasigurno je jedan od najskupljih koalicijskih partnera Hrvatske demokratske zajednice, jer Vlada mora potrošiti milijarde kuna da bi udovoljila njegovim zahtjevima koji se tiču umirovljenika. Hrelja, kojem se ponekad zamjera da je zaboravio na svoju izbornu bazu, došao je jučer na svoje jer je Vlada prihvatila da se korisnicima obiteljske mirovine znatno povećaju primanja. Iako je udovoljila samo polovini Hreljinih zahtjeva, Vlada će za njih morati izdvojiti 1,1 milijardu kuna od početka sljedeće godine.
Čast za objavu dobre vijesti, po običaju, ipak je pripala Andreju Plenkoviću, tim više što premijer i njegov ministar financija Zdravko Marić drže ključeve proračuna i što bez njih Hrelja ne bi mogao ispunjavati svoje zahtjeve. Uostalom, veće mirovine bile su i predizborno obećanje HDZ-a.
S obzirom na to da mirovine rastu po stopama od jedan, dva ili tri posto, takvo povećanje kakvo je jučer najavljeno nije zapamćeno već puno godina.
Istina, neće ga dobiti svih 1,13 miljuna umirovljenika, nego svaki četvrti, oni koji imaju pravo na obiteljske mirovine.
Ukratko, oni koji već sada koriste obiteljske mirovine dobit će trajnu povišicu od 10 posto, prosječnih 250 kuna. Oni koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu, ali im se nije isplatilo uzeti je – jer je pokojni supružnik imao neznatno veću mirovinu od njih – sada će moći zadržati svoju mirovinu i dobiti još oko 20 posto penzije pokojnog supružnika (ili 27 posto obiteljske mirovine koja, po novome, čini 77 posto mirovine pokojnika). Upravo ta skupina umirovljenika najbolje će proći jer od iduće godine mogu očekivati povišicu od prosječnih 500 kuna, ili dvadesetak posto, sudeći prema izračunima Vlade.
Da netko ne bi pomislio da je riječ o velikoj povlastici, treba imati na umu da korisnici obiteljske mirovine sada u prosjeku primaju 2.458 kuna mjesečno. Riječ je o osobama s ispodprosječnim penzijama kojima ni povišica od 10 do 20 posto – kako kome – neće bitno podići životni standard. No, osigurat će im koju stotinu kuna više za podmirivanje troškova za hranu i režije, na koje im odlazi najveći dio penzije.
Ako tome dodamo da Banski dvori iz državnog proračuna isplaćuju umirovljenicima i dodatke za podmirivanje troškova energije, očito je da je Vlada jučerašnjom najavom povećanja obiteljskih mirovina odlučila nastaviti štititi životni standarad socijalno najugroženijih umirovljenika – onih kojima rastuće cijene struje, plina i hrane najviše izjedaju kućne proračune. Većini umirovljenika penzije će i dalje rasti po stopama od jedan, dva ili tri posto.
U situaciji kada su potrošačke cijene u travnju skočile prosječnih 9,4 posto, a cijene hrane i energije još i više, očito je da će mirovine sve više zaostajati za inflacijom i gubiti na vrijednosti. Vlada pokazuje da je spremna gasiti vatru, ali je problem u tome što požari uvijek naprave neku štetu prije nego što vatrogasci dođu.
Činjenica je da dohoci gotovo svih građana u Hrvatskoj realno padaju, neovisno o tome žive li od plaća, mirovina ili od nečega trećega. Radi se o europskoj i svjetskoj pojavi, u doba energetske krize i prijeteće krize hrane, koje će u kombinaciji s nezapamćeno visokom inflacijom i usporavanjem gospodarstva do kraja godine uzeti težak danak. Inflacija će desetkovati vrijednost dohodaka goleme većine ljudi – osim manjini koja uvijek dobro zarađuje i popravlja svoje prihode čak i u lošim vremenima.
Pohvalno je što će Plenković i Hrelja povećati mirovine u skladu s predizbornim obećanjima, u situaciji kada umirovljenicima dobro dođe svaka kuna. Međutim, time su obavili lakši dio posla. U idućim izbornim kampanjama HDZ, HSU i sve ostale stranke imat će puno težu zadaću. Neće im biti dovoljno »povećavati mirovine« samo nominalno, već će morati obećavati zaustavljanje pada životnog standarda umirovljenika, realno povećavati njihova primanja i kupovnu moć.
Uvodnik
Plenković i Hrelja obavili lakši dio posla
Branko Podgornik
10. lipanj 2022 16:29
Foto Sergej Drechsler
Vlada pokazuje da je spremna gasiti vatru, ali je problem u tome što požari uvijek naprave neku štetu prije nego što vatrogasci dođu.
Zastupnik Silvano Hrelja iz Hrvatske stranke umirovljenika zasigurno je jedan od najskupljih koalicijskih partnera Hrvatske demokratske zajednice, jer Vlada mora potrošiti milijarde kuna da bi udovoljila njegovim zahtjevima koji se tiču umirovljenika. Hrelja, kojem se ponekad zamjera da je zaboravio na svoju izbornu bazu, došao je jučer na svoje jer je Vlada prihvatila da se korisnicima obiteljske mirovine znatno povećaju primanja. Iako je udovoljila samo polovini Hreljinih zahtjeva, Vlada će za njih morati izdvojiti 1,1 milijardu kuna od početka sljedeće godine.
Čast za objavu dobre vijesti, po običaju, ipak je pripala Andreju Plenkoviću, tim više što premijer i njegov ministar financija Zdravko Marić drže ključeve proračuna i što bez njih Hrelja ne bi mogao ispunjavati svoje zahtjeve. Uostalom, veće mirovine bile su i predizborno obećanje HDZ-a.
S obzirom na to da mirovine rastu po stopama od jedan, dva ili tri posto, takvo povećanje kakvo je jučer najavljeno nije zapamćeno već puno godina.
Istina, neće ga dobiti svih 1,13 miljuna umirovljenika, nego svaki četvrti, oni koji imaju pravo na obiteljske mirovine.
Ukratko, oni koji već sada koriste obiteljske mirovine dobit će trajnu povišicu od 10 posto, prosječnih 250 kuna. Oni koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu, ali im se nije isplatilo uzeti je – jer je pokojni supružnik imao neznatno veću mirovinu od njih – sada će moći zadržati svoju mirovinu i dobiti još oko 20 posto penzije pokojnog supružnika (ili 27 posto obiteljske mirovine koja, po novome, čini 77 posto mirovine pokojnika). Upravo ta skupina umirovljenika najbolje će proći jer od iduće godine mogu očekivati povišicu od prosječnih 500 kuna, ili dvadesetak posto, sudeći prema izračunima Vlade.
Da netko ne bi pomislio da je riječ o velikoj povlastici, treba imati na umu da korisnici obiteljske mirovine sada u prosjeku primaju 2.458 kuna mjesečno. Riječ je o osobama s ispodprosječnim penzijama kojima ni povišica od 10 do 20 posto – kako kome – neće bitno podići životni standard. No, osigurat će im koju stotinu kuna više za podmirivanje troškova za hranu i režije, na koje im odlazi najveći dio penzije.
Ako tome dodamo da Banski dvori iz državnog proračuna isplaćuju umirovljenicima i dodatke za podmirivanje troškova energije, očito je da je Vlada jučerašnjom najavom povećanja obiteljskih mirovina odlučila nastaviti štititi životni standarad socijalno najugroženijih umirovljenika – onih kojima rastuće cijene struje, plina i hrane najviše izjedaju kućne proračune. Većini umirovljenika penzije će i dalje rasti po stopama od jedan, dva ili tri posto.
U situaciji kada su potrošačke cijene u travnju skočile prosječnih 9,4 posto, a cijene hrane i energije još i više, očito je da će mirovine sve više zaostajati za inflacijom i gubiti na vrijednosti. Vlada pokazuje da je spremna gasiti vatru, ali je problem u tome što požari uvijek naprave neku štetu prije nego što vatrogasci dođu.
Činjenica je da dohoci gotovo svih građana u Hrvatskoj realno padaju, neovisno o tome žive li od plaća, mirovina ili od nečega trećega. Radi se o europskoj i svjetskoj pojavi, u doba energetske krize i prijeteće krize hrane, koje će u kombinaciji s nezapamćeno visokom inflacijom i usporavanjem gospodarstva do kraja godine uzeti težak danak. Inflacija će desetkovati vrijednost dohodaka goleme većine ljudi – osim manjini koja uvijek dobro zarađuje i popravlja svoje prihode čak i u lošim vremenima.
Pohvalno je što će Plenković i Hrelja povećati mirovine u skladu s predizbornim obećanjima, u situaciji kada umirovljenicima dobro dođe svaka kuna. Međutim, time su obavili lakši dio posla. U idućim izbornim kampanjama HDZ, HSU i sve ostale stranke imat će puno težu zadaću. Neće im biti dovoljno »povećavati mirovine« samo nominalno, već će morati obećavati zaustavljanje pada životnog standarda umirovljenika, realno povećavati njihova primanja i kupovnu moć.