Branko Podgornik

Pjevušenje na ulazu u mračnu šumu

Branko Podgornik

Foto Reuters

Foto Reuters

Posljedice uvođenja embarga na rusku naftu mogle biti još teže ako Rusija poduzme kontrasankcije, ako Europskoj uniji zatvori zemni plin

placeholder


Zastupnici Europskog parlamenta jučer su pljeskom prekidali Ursulu von der Leyen dok je u ime Europske komisije najavljivala da će članice EU-a kazniti Rusiju novim snažnim paketom sankcija zbog agresije na Ukrajinu. Europska unija će uvoz sirove nafte iz Rusije obustaviti u roku od šest mjeseci, a naftnih derivata do kraja godine, čime kani srezati prihode političkoj i vojnoj mašineriji koja Ukrajinu želi baciti na koljena i odvratiti je od ulaska u NATO.


Zastupnici su pljeskali vjerojatno zato što je u vladama europskih država napokon prevladalo raspoloženje da Rusiju treba kazniti tamo gdje je najosjetljivija. Prihodi od prodaje energenata čine gotovo polovinu ruskog državnog proračuna, pa će europski embargo, očekuje se, otežati financiranje ruskog ratnog stroja.


Put prema toj europskoj odluci bio je trnovit. Trebalo je barem mjesec dana da bi se postigla odlučujuća većina među europskim vladama. Glavni protivnik bila je Njemačka kojoj bi embargo na ruske energente nanio najveće iznose gospodarske štete, ali je vlada kancelara Olafa Scholza pod pritiskom saveznika okrenula ploču i ipak dala zeleno svjetlo – pod uvjetom da se embargo provodi postupno.




Konačna odluka zapravo još nije donesena, jer je moraju jednoglasno potvrditi vlade svih članica EU-a. Zemlje poput Slovačke i Mađarske protive se embargu, ali se čini da će Komisija i njih uspjeti pridobiti. Najavila je da će tim zemljama, koje nemaju mora i gotovo svu naftu uvoze iz Rusije, dati dulje prijelazno razdoblje za provođenje embarga – barem do kraja iduće godine, kako sada stoje stvari.


Odluka Bruxellesa izazvat će dodatne poremećaje u opskrbi naftom u Europi i svijetu, što je potvrdila londonska burza na kojoj je jučer poslijepodne cijena »crnog zlata« skočila za četiri posto, na 109 dolara po barelu. Budući da gospodarski rast u Europi posljednjih mjeseci gubi dah, mnogi se boje da će embargo potaknuti novu ekonomsku krizu na kontinentu, upravo u trenutku kada se gospodarstvo nekako oporavilo od posljedica pandemije.


Očito je da su čelnici Unije djelomice poslušali američku ministricu financija Janet Yellen koja je upozorila da bi potpuni embargo na uvoz ruske nafte izazvao u svijetu, a posebice u Europi, »više štete nego koristi« i da Rusiju ne bi jako pogodio. Unija stoga embargo uvodi postupno, iako zna da će joj i to naškoditi.


Prema prvim procjenama stručnjaka, Hrvatska neće biti među zemljama koje će embargo najteže pogoditi. Ina, koja uvelike opskrbljuje hrvatsko tržište derivatima, dio je MOL-a, a ta mađarska kompanija imat će pravo uvoziti rusku naftu barem godinu dana dulje od konkurenata. To znači da u Hrvatskoj ne bi trebalo biti nestašica benzina i dizela.


Otvoreno je pitanje u kojoj će mjeri europski embargo pogoditi Rusiju. Imat će šteta, ali svoj izvoz može iz Europe preusmjeriti u Aziju. Već sada Rusija povećava prodaju nafte Indiji uz popust od 30 dolara po barelu. I Europa će se okrenuti drugim opskrbljivačima, ali vjerojatno po višoj cijeni od današnje. To će, nema sumnje, dodatno ubrzati rast cijena energenata i inflaciju posvuda, pa i u našoj zemlji.


Posljedice uvođenja embarga na rusku naftu mogle biti još teže ako Rusija poduzme kontrasankcije, ako Europskoj uniji zatvori zemni plin. Moskva je već najavila obustavu isporuka Poljskoj i Bugarskoj. Ako se osjetno smanje isporuke ruskog plina, u Europi će iduće zime doći do energentskih redukcija, do obustave rada velikih industrijskih potrošača i smanjenja grijanja u stanovima.


Mnogi misle da Moskva neće posegnuti za tim krajnjim sredstvom, jer bi i sama imala goleme ekonomske štete.


Međutim, između Europe i Rusije je upravo počeo energetski rat i nitko ne može znati do koje će mjere eskalirati. Gospodarske, socijalne i političke posljedice tog energetskog rata teško je sagledati. U tom sklopu jučerašnji pljesak zastupnika u Europskom parlamentu zvuči dvosmisleno. To podsjeća i na putnika koji na ulazu u mračnu šumu počinje pjevušiti, kako bi odagnao nelagodu.