S razlogom su tehnološki problemi Centra za gospodarenje otpadom Marišćina dijagnosticirani kao rak-rana tog pogona čija je gradnja trebala značiti iskorak u 21. stoljeće kada je riječ o gospodarenju otpadom u PGŽ-u. Teško je bilo zamisliti da bi nešto moglo biti gore od nakaradne tehnologije, odnosno nedovršenog proizvodnog ciklusa. A ispada da ima gore. Kadrovski problemi na čelnoj poziciji u zadnjih nekoliko godina takvi su da bi sve skupa bilo smiješno da nije žalosno. Zadnji slučaj je nepotpisivanje ugovora o radu s novoizabranim direktorom Aleksandrom Bulogom koji je dobio povjerenje Skupštine Ekoplusa i trebao je naslijediti Luku Travena koji je sam dao ostavku. Marišćina je bila i jest ukleta za sve korisnike Čistoće, bila je i jest ukleta za sve građane Marčelja koji žive u blizini pogona koji je trebao riješiti probleme, a proizvodio ih je kao na tekućoj traci. A sada ispada da je ukleta i fotelja direktora Ekoplusa. Tamo se donedavno nitko nije mogao zadržati toliko da odradi jedan četverogodišnji mandat, a svjedoci smo da je ukletost eskalirala na način da novoizabrani direktori ni ne počinju mandat. Što je tragično, najviše za osnivače Ekoplusa, a to su PGŽ, Grad Rijeka, Općina Viškovo i Čistoća.

Jedino što u cijeloj priči funkcionira je poskupljenje usluge Čistoće koje također dolazi na dnevni red učestalo kao i potreba za izborom čelnog čovjeka uklete tvrtke Ekoplus. Da ne bi bilo da je tako odnedavno, valja se sjetiti da je tako bilo od samog početka, kada je tvrtka osnovana. Valja se sjetiti da je PGŽ na silu progurala za prvog direktora Dušana Šćulca, čovjeka koji je morao otići s mjesta direktora KD-a Čistoća. Iako je tadašnji gradonačelnik Vojko Obersnel ocijenio da Šćulac nije dobar za Čistoću, župan Zlatko Komadina bio je mišljenja da je dobar za novoosnovanu tvrtku Ekoplus koja je imala zadatak izgraditi CZGO Marišćinu. Godine su prolazile, projekt se nije micao s mjesta, a plaćica je sjedala na račun. Jednostavno rečeno, od prvog dana udareni su krivi kadrovski temelji. I zato je danas licemjerno da župan Komadina pere ruke kada su u pitanju problemi s kojima se suočava Ekoplus i Marišćina.

– Petnaest godina bio sam na čelu skupštine Ekoplusa, ali u zadnjih nešto više od godinu dana Županija je zauzela neutralan stav po pitanju upravljanja jer i Zakon o gospodarenju otpadom predviđa da su vlasnici centara jedinice lokalne samouprave, a ne županije. Odluke o upravljanju prepustili smo Gradu Rijeci i Općini Viškovo, što bi oni po Zakonu i trebali raditi. Oko izbora novog direktora bili smo stoga suzdržani, ali očekujem da će država napokon početi rješavati probleme i pomaknuti stvari s mrtve točke – izjavljuje sada čovjek koji u 15 godina nije pomaknuo stvari s mrtve točke. Kako sada stvari stoje, ni neće jer je upitno kako Skupština Ekoplusa uopće funkcionira s obzirom na to da u njoj sjede riječki gradonačelnik Marko Filipović čiji se SDP razišao s načelnicom Općine Viškovo Sanjom Udović. Drugim riječima, upravljačkim problemima treba pridodati i vlasnička trvenja. Rezultat je porazan za sve, a naročito za korisnike usluga Čistoće koji moraju plaćati sve skuplju uslugu, a da za to nisu dobili što im je obećavano – suvremeni sustav gospodarenja otpadom i individualizaciju.

Treba biti pošten i priznati da je župan Komadina u jednoj jako bitnoj stvari u pravu, a koja svjedoči o tome da su PGŽ i Istarska županija žrtve sulude državne politike i strategije kada je riječ o gospodarenju otpadom.

– Država nije riješila neka glavna pitanja, a to je ulaz otpada, odnosno uređeni sustav primarne selekcije, kao ni otkup sekundarnih sirovina. Nije riješeno ni pitanje spaljivanja goriva iz otpada, za što je bila predviđena izgradnja četiriju energana na području Hrvatske, ali niti jedna još nije izgrađena… Očito nekad nije dobro biti prvi, jer vidimo da stanovnici Istarske i Primorsko-goranske županije, koje su jedine izgradile centre za gospodarenje otpadom, sada plaćaju skupo zbrinjavanje otpada i goriva iz otpada koje se spaljuje u inozemstvu – upozorio je Komadina.

Zaključno, na jednom od ključnih komunalnih pitanja na ispitu su pali država, lokalna i regionalna samouprava, Marišćina je u tehnološkom kaosu, Ekoplus u upravljačkoj krizi, a jedino što funkcionira je periodično poskupljenje odvoza komunalnog otpada koje ispostavlja KD Čistoća kako bi sav taj kaos, nemar i nestručnost plaćali građani.