Ipak ide porez na nekretnine, ali se start pomiče na 2019. godinu. Vrlo neobična situacija – u kojoj je Vladin zakon, već usvojen u Saboru, usmeno derogirao predsjednik te iste Vlade – bit će prevladana novim odlukama i odgodom za godinu dana.

Rijetki su i začudni takvi gerilski upadi u pravni sustav s najvišeg mjesta, kakav je ljetos izveo premijer Andrej Plenković. Ali kad bi se daljnje aktivnosti oko uvođenja poreza na nekretnine vodile razborito, sustavno i ujednačeno u cijeloj zemlji, moglo bi ispasti da Plenkovićevo naglo povlačenje zakona nije bila loša stvar.

Bolje je odgoditi zakon koji ne valja pa ga raskopati i poboljšati, nego s poluproizvodom srljati u provedbu. Tu se, naravno, i dalje ne može izbjeći pitanje kako je na snagu uopće smio stupiti akt kome nasušno treba popravni, no tog se razglabanja najpametnije ostaviti jer nas neće daleko dovesti.

Zakon, dakle, kao prvo, ima mnogo rupa i nelogičnosti i treba doista poraditi na tome da se modeli razjasne, kriteriji dorade i promisli o stopama, izuzecima, olakšicama i kategorijama obveznika. Kako će se, na primjer, definirati zaštita nekretnine u kojoj građanin stanuje, kad to može biti vila od 500 kvadrata u Dubrovniku i straćara na periferiji Siska bez struje i vode? Kakva se poruka šalje odredbom da će se veći porez plaćati na nekretnine koje su odgovorno održavane i u dobrom su stanju, a manji za one koje su derutne i propale jer se vlasnici o njima nisu brinuli? I tako redom.

Drugo, baze podataka o nekretninama još uvijek sliče na kupusište, a bez toga je uvođenje poreza na nekretnine sasvim iluzorno. Tko će znati može li se to urediti do 1. siječnja 2019. kad nije moglo za 20 godina, ali možda i može ako se to postavi za imperativnu obavezu nadležnim organima i tijelima u cijeloj Hrvatskoj, čije će se izvršenje mjesečno kontrolirati, i ako se za lijenost i nerad budu snosile sankcije.

Hrvatska, sve u svemu, treba ići u to, ali to mora biti promišljena i dobro pripremljena reforma, a ne brljotina.

I ekonomisti smatraju da bogate vlasnike nekretnina treba izložiti porezu da bi se oslobodio prostor za smanjivanje poreza na rad, obeshrabrila siva ekonomija koja zauzima 30 posto BDP-a, osigurali prihodi gradovima i općinama, spustile cijene stanova, a štednja građana preusmjerila u produktivne djelatnosti. Ako ne kalkulira s time da će ovo prebaciti nekoj drugoj vlasti, Plenković se mora odmah primiti posla.