Pred Angelom Merkel je teška jesen. Politika otvorenih vrata koju je vodila u izbjegličkoj krizi i koja je Njemačkoj donijela najveći vanjskopolitički ugled što ga je ta zemlja ikada, još od prvog ujedinjenja 1871. godine imala, Angeli Merkel donosi goleme probleme u unutarnjoj politici i po svemu sudeći trasira poraz CDU-a na federalnim parlamentarnim izborima koji će biti održani za otprilike godinu dana. CDU na izborima u saveznim jedinicama trpi neuspjeh za neuspjehom, a u taj se niz usklopio i nikad lošiji rezultat postignut u Berlinu protekle nedjelje.

Do izbora u Njemačkoj mnogo se još toga može dogoditi i promijeniti, ali kako se sada čini, mogućnost izborne pobjede CDU-a jedva da treba i razmatrati. Izbori u Berlinu teško da mogu biti dovoljno dobar smjerokaz (ipak je riječ o samo jednoj federalnoj jedinici), ali bi oni mogli naznačiti što bi se moglo dogoditi nakon sljedećih parlamentarnih izbora. CDU će imati znatno manje zastupnika nego što ih ima sada, a na izborima 2013. osvojio ih je 255. Tada je zajedno s partnerom iz CSU-a osvojio 311 mandata i bez obzira na odličan rezultat vlast je morao potražiti u velikoj koaliciji sa SPD-om. Po svemu sudeći može se očekivati i pad broja mandata SPD-a, ali moglo bi se dogoditi ono što se dogodilo u Berlinu, a to je formiranje koalicije SPD-a, Linkea i Zelenih. Ta koalicija bila je neostvariva prije četiri godine jer nitko nije htio koalirati s Linkeom na saveznoj razini, a danas takvih prepreka više nema.

No, CDU nema problema samo s izvjesno slabim rezultatom na parlamentarnim izborima za godinu dana. Pitanje je tko će predvoditi CDU na tim izborima. Logika položaja nalaže da to bude Angela Merkel koja je na čelu stranke od 2000. godine i koja je kancelarka od 2005. godine. Upornim preuzimanjem odgovornosti za neuspjehe na pokrajinskim izborima proteklih mjeseci Merkel je kazala da je ona odgovorna za pad rejtinga stranke, a zašto bi netko tko je dao ključan doprinos padu rejtinga stranke (bez obzira na to kakvu je politiku vodila) predvodio stranku na parlamentarnim izborima? Samo zato da još jednom bude na čelu stranke u parlamentarnoj kampanji? Zato da nakon niza preuzimanja odgovornosti za neuspjehe na pokrajinskim izborima preuzme odgovornost za neuspjeh na saveznim izborima?

Angela Merkel je u vrlo teškoj situaciji, iako je Njemačka u njenim kancelarskim mandatima znatno osnažila, ne samo kada je riječ o međunarodnom ugledu, nego i ekonomski. Njen međunarodni ugled i utjecaj su ogromni, a istodobno je na unutarnjepolitičkom planu opterećenje za svoju stranku Ona je personifikacija politike zbog koje njenoj stranci pada popularnost, a njenoj domovini raste ugled. Njena se osobna sve manja popularnost prelijeva na stranku. Istraživanje provedeno krajem kolovoza pokazalo je da se 50 posto Nijemaca protivi tome da Merkel bude kancelarka i u četvrtom mandatu. Početkom rujna taj je postotak još povećan i njemačka kancelarka bilježi rekordnu nepopularnost. Merkel vjerojatno neće pomoći ni to što sada priznaje greške u izbjegličkoj politici vođenoj u posljednjih više od godinu dana. Da ne bi bilo zabune, ona ne odbacuje svoju politiku koju je prije godinu dana formulirala u krilatici »mi to možemo«, nego tvrdi da se Njemačka, u uvjerenju da zbog Dublinskog postupka više ne može biti izbjegličko odredište, nije pripremila na izbjeglički val.

Predsjednicu CDU-a pritišću i tradicionalni koalicijski partneri iz bavarskog CSU-a. Dvije sestrinske stranke posljednjih mjeseci imaju loše odnose kakve nisu imale od konca sedamdesetih godina i velike netrpeljivosti u vrijeme Helmuta Kohla na čelu CDU-a i Franz-Josef Straussa na čelu CSU-a. Današnji su odnosi toliko loši da je predsjednik CSU-a Horst Seehofer u petak, samo dva dana prije izbora u Berlinu, zaprijetio prekidom odnosa i nepodržavanjem kandidature Merkel na izborima sljedeće godine. Izvjesno je da takva »podrška« nije pomogla CDU-u na izborima u Berlinu. Kakvi su odnosi dviju sestrinskih stranaka, vidjet ćemo u prosincu. Za tada je zakazan stranački kongres CDU-a, a Seehofer je izjavio kako bez dogovora o izbjeglicama (CSU traži uvođenje gornje granice od 200.000 izbjeglica godišnje, CDU se protivi uvođenju gornje granice) neće biti na tom kongresu na kojem bi stranka trebala potvrditi na mjestu predsjednice stranke. O mogućim nasljednicima Merkel raspravlja se mjesecima, u posljednje vrijeme kao ozbiljnog kandidata za mjesto šefa stranke nakon nje spominje se mladi, 36-godišnji Jens Spahn, ali vjerojatno je da će svi potencijalni kandidati pustiti Merkel da ona istrči sljedeće parlamentarne izbore i nadati se da će to biti njen posljednji krug.