Tomislav Karamarko bio je u pravu: ankete su lažne i smiješne. To je predsjednik HDZ-a izjavio početkom studenoga prošle godine komentirajući tada upravo objavljenu anketu prema kojoj je Kolinda Grabar-Kitarović uživala podršku 27 posto birača.

Točnosti radi, Karamarko nije bio u pravu kada je istom zgodom najavio da će predsjednička kandidatkinja HDZ-a pobijediti u prvom krugu s 52-53 posto glasova, ali njegova izjava vjerojatno je bila posljedica neumjerenog optimizma uoči prvog izbornog kruga, a ne istraživanja i anketiranja.

To da su ankete ako ne lažne, onda svakako netočne iskusio je Ivo Josipović već u prvom krugu predsjedničkih izbora. Ankete objavljene devet dana prije izbora davale su mu više nego solidnu prednost pred Kolindom Grabar-Kitarović, pa i nadu da bi možda mogao pobijediti u prvome krugu.

Anketa Ipsos pulsa davala mu je 46,5 postotnu podršku birača, a Promocije plus 42,1. Njegova suparnica u prvom je slučaju dobivala 34,9 posto, a u drugome 30,5 posto glasova. Devet dana nakon tih anketa Ivo Josipović u prvom je krugu osvojio 38,4, a Kolinda Grabar Kitarović 37,2 posto glasova.

Razlika između rezultata i anketnih predviđanja dovoljno je velika da se opravdano posumnja u valjanost anketa.

   Ankete su i smiješne. One su postale poprište političke borbe. Danas već možemo govoriti o »našim« i »vašim« anketama, a ubrzo bismo mogli i o »lijevim« i »desnim«, a zatim ćemo, valjda, početi i u njima tražiti »treći put«.

U nedjelju navečer RTL je objavio rezultate anketnog istraživanja o podršci građana prosvjedu dijela branitelja. Anketu je provela Promocija plus i prema njoj 34,4 posto anketiranih djelomično ili potpuno podržava prosvjed, 48,2 posto djelomično ili potpuno prosvjed ne podržava.

Tri dana nakon toga Đuro Glogoški objavio je rezultate ankete koju je provela agencija 2×1 komunikacije. Prema toj anketi prosvjed podržava 53,65 posto anketiranih, a ne podržava 38,93 posto. Da postoje »naše« i »vaše« ankete, neizravno je potvrdio sam Glogoški.

Prvu anketu, onu čiji rezultati mu nisu išli u prilog, nazvao je »naručenom«. Drugu, čiji rezultati mu se sviđaju, okarakterizirao je »neovisnom«. »Naručeno« je ono što rade protivnici, da se ne kaže neprijatelji, pa to samim time ne može biti ni točno niti istinito, a »neovisno«, e to je ono što radimo »mi« kojigod da jesmo, pa je to samim time i točno i istinito.

Točnosti radi, i ta »neovisna« je naručena, a tako po logici stvari obično i bude i netko provedbu ankete mora platiti, a naručitelj je u ovom slučaju bio portal direktno.hr za koji ne treba kazati da nije »neovisan«, nego tek da je izrazito prohadezeovski.

Obračuni s protivnicima više se ne vode time da ih se gađa »slikom na sliku« kao što se radilo devedesetih, nego se sada boj vodi metodom »anketom na anketu«.

   Kolikogod priča s »našim« i »vašim« anketama bila groteskna, a ona o temeljito nepreciznim za one koje ih provode profesionalno porazna, stvari su zapravo prilično ozbiljne.

Na temelju anketa i vjere u njihovu točnost i pouzdanost ljudi donose čitav niz odluka, od toga što će kupiti do toga kome će dati svoj glas, istraživači i analitičari grade svoje teze, a ako se ovako nastavi, jedino što će se na temelju anketa moći graditi jest teatar apsurda.