"Mali" će vrlo lako nakon 5. srpnja postati veliki, odnosno itekako značajni, a konačni zvižduk za kraj dat će predsjednik Republike Zoran Milanović koji će verificirati najmanje 76 potpisa za jednog od velikih igrača. Izbori 5. srpnja tek su uvertira u ovaj proces.
U sjeni sučeljavanja dvojice giganata hrvatske političke misli koji se bore za mjesto premijera, na političkoj sceni u zadnjem predizbornom tjednu pomalo ispod radara prolaze “male” stranke ili koalicije. No, upravo će one nakon nedjeljnih izbora odlučivati hoće li Andrej Plenković ili Davor Bernardić dobiti tu čast da budu mandatari za sastav nove vlade.
Tako je po istraživanju HRejting koje je proveo HRT na čak šest tisuća ispitanika Domovinski pokret Miroslava Škore, računamo li i njega kao novost na političkoj sceni i kao takvog “malog igrača”, na čak 18 mandata, te njegova lista prolazi u svim jedinicama, osim 3. i 8., gdje dominira lijeva koalicija i Restart savez. Sigurno je stoga da će nakon izbora biti itekako važno kako će se postaviti Škoro.
No, ako njega zanemarimo i pozabavimo se samo onima koji se kreću oko izbornog praga, tu je na prvom mjestu Most koji se uz pomoć svojih novih kadrovskih akvizicija, od Nine Raspudića preko Marije Selak do Marina Miletića, ipak diže iz mrtvih i dobiva od tri do pet mandata, i to u pet različitih jedinica od ukupno deset, što također nije nevažno.
Prema HRejtingu, dva mandata u Zagrebu može sebi zaračunati i savez Možemo, dakle zeleno-lijeva koalicija koja je možda jedina istinska oporba u glavnom gradu, jer je dosljedna u borbi protiv Milana Bandića, istovremeno i sve manje bliska zagrebačkom SDP-u, a od HDZ-a svjetlosnim godinama udaljena.
Njima bi po jedan mandat mogla donijeti ne samo prva i sedma jedinica, koje obuhvaćaju potresom pogođeni Zagreb gdje Možemo ide sa vrlo dojmljivim sloganom “Zagreb vam neće zaboraviti”, nego i riječko-istarska osma jedinica gdje nastupa čelnica Radničke fronte Katarina Peović.
Iako si je naštetila izjavom da privatnu imovinu treba ograničavati, ili čak nacionalizirati iznad iznosa od sto tisuća eura, jer – helou – ipak živimo u kapitalizmu i društveno vlasništvo više ne postoji, glasovi koji su protestni u odnosu na beskrajnu SDP-ovu vlast u Rijeci mogli bi se dijelom preliti i njoj.
Ne zaboravimo ni Živi zid – on je u 9. jedinici sa nezavisnim Stipom Petrinom po svemu sudeći ulazni, a na rubu praga je i u riječkoj 8. jedinici, gdje ne bez vraga nastupa i sam Ivan Pernar, glavom i bradom.
Podsjetimo se, Živi zid je (kao i Most) upravo u 8. jedinici i na prošlim izborima osvojio jedan mandat, a i sad pluta oko izbornog praga, te Pernara nikad ne treba podcijeniti jer on dobiva protestne glasove i zdesna i slijeva.
Iako u HRT-ovoj anketi nema sigurnih mandata, i Stranka s imenom i prezimenom gdje je kandidatkinja Dalija Orešković mogla bi iznenaditi u jednoj od zagrebačkih jedinica, a i načelnik Vrgorca Ante Pranić računa na svoj prolaz. Tu su uvijek i HNS i Čačićevi Reformisti – i jedni i drugi bi po istraživanjima mogli dobiti po jedan mandat u 3. jedinici, a s obzirom da Ivan Vrdoljak osobno nosi listu u 4. jedinici, nije isključen ni prolaz dva HNS-ovca. Radi se o stranci s velikim brojem članova i vrlo organiziranom bazom, koja na kraju uvijek prođe bolje nego u anketama. Da li će proći Milan Bandić, teško je reći i po ovim istraživanjima, jer je na oko dva posto u 2. jedinici, no iskustvo nas uči da se ni njega nikad ne treba podcjenjivati, a da zna baratati “žetončićima”, to također dobro znamo. Prema jednoj drugoj anketi, CroElecto, u 10. dalmatinskoj jedinici na pragu su i liste Brune Esih i Željka Keruma.
Svi oni činit će bazu za postizborno pregovaranje za HDZ i SDP – kako s kojima, no u svakom slučaju bit će ih dovoljno da na kraju odluče konačnog pobjednika. Rezultat koji ćemo znati u ponoć u nedjelju 5. srpnja, naime, bit će daleko od završne pobjede. Relativni pobjednik neće nužno biti i konačni pobjednik – jedino se možemo nadati da će izborni gubitnici iz redova “manjih” stranaka i grupacija možda već u izbornoj noći ponuditi svoju ruku suradnje nekoj od velikih stranaka, pa da barem postizborno pregovaranje (čitaj: trgovina) kraće traje. Kao i u životu, tako i u politici, pobjednik će uzeti sve, pa će se uz onoga koji na kraju bude sastavljao vladu, ako to bude HDZ, naći i tri zastupnika dijaspore i barem dio od osam manjinaca, a ako to bude SDP, moguće i svih osam manjinskih zastupnika.
Stoga, “mali” će vrlo lako nakon 5. srpnja postati veliki, odnosno itekako značajni, a konačni zvižduk za kraj dat će predsjednik Republike Zoran Milanović koji će verificirati najmanje 76 potpisa za jednog od velikih igrača. Izbori 5. srpnja tek su uvertira u ovaj proces.
Uvodnik
Oni su mali, ali su veliki
Tihana Tomičić
30. lipanj 2020 11:52
Foto Damir ŠKOMRLJ
"Mali" će vrlo lako nakon 5. srpnja postati veliki, odnosno itekako značajni, a konačni zvižduk za kraj dat će predsjednik Republike Zoran Milanović koji će verificirati najmanje 76 potpisa za jednog od velikih igrača. Izbori 5. srpnja tek su uvertira u ovaj proces.
U sjeni sučeljavanja dvojice giganata hrvatske političke misli koji se bore za mjesto premijera, na političkoj sceni u zadnjem predizbornom tjednu pomalo ispod radara prolaze “male” stranke ili koalicije. No, upravo će one nakon nedjeljnih izbora odlučivati hoće li Andrej Plenković ili Davor Bernardić dobiti tu čast da budu mandatari za sastav nove vlade.
Tako je po istraživanju HRejting koje je proveo HRT na čak šest tisuća ispitanika Domovinski pokret Miroslava Škore, računamo li i njega kao novost na političkoj sceni i kao takvog “malog igrača”, na čak 18 mandata, te njegova lista prolazi u svim jedinicama, osim 3. i 8., gdje dominira lijeva koalicija i Restart savez. Sigurno je stoga da će nakon izbora biti itekako važno kako će se postaviti Škoro.
No, ako njega zanemarimo i pozabavimo se samo onima koji se kreću oko izbornog praga, tu je na prvom mjestu Most koji se uz pomoć svojih novih kadrovskih akvizicija, od Nine Raspudića preko Marije Selak do Marina Miletića, ipak diže iz mrtvih i dobiva od tri do pet mandata, i to u pet različitih jedinica od ukupno deset, što također nije nevažno.
Prema HRejtingu, dva mandata u Zagrebu može sebi zaračunati i savez Možemo, dakle zeleno-lijeva koalicija koja je možda jedina istinska oporba u glavnom gradu, jer je dosljedna u borbi protiv Milana Bandića, istovremeno i sve manje bliska zagrebačkom SDP-u, a od HDZ-a svjetlosnim godinama udaljena.
Njima bi po jedan mandat mogla donijeti ne samo prva i sedma jedinica, koje obuhvaćaju potresom pogođeni Zagreb gdje Možemo ide sa vrlo dojmljivim sloganom “Zagreb vam neće zaboraviti”, nego i riječko-istarska osma jedinica gdje nastupa čelnica Radničke fronte Katarina Peović.
Iako si je naštetila izjavom da privatnu imovinu treba ograničavati, ili čak nacionalizirati iznad iznosa od sto tisuća eura, jer – helou – ipak živimo u kapitalizmu i društveno vlasništvo više ne postoji, glasovi koji su protestni u odnosu na beskrajnu SDP-ovu vlast u Rijeci mogli bi se dijelom preliti i njoj.
Ne zaboravimo ni Živi zid – on je u 9. jedinici sa nezavisnim Stipom Petrinom po svemu sudeći ulazni, a na rubu praga je i u riječkoj 8. jedinici, gdje ne bez vraga nastupa i sam Ivan Pernar, glavom i bradom.
Podsjetimo se, Živi zid je (kao i Most) upravo u 8. jedinici i na prošlim izborima osvojio jedan mandat, a i sad pluta oko izbornog praga, te Pernara nikad ne treba podcijeniti jer on dobiva protestne glasove i zdesna i slijeva.
Iako u HRT-ovoj anketi nema sigurnih mandata, i Stranka s imenom i prezimenom gdje je kandidatkinja Dalija Orešković mogla bi iznenaditi u jednoj od zagrebačkih jedinica, a i načelnik Vrgorca Ante Pranić računa na svoj prolaz. Tu su uvijek i HNS i Čačićevi Reformisti – i jedni i drugi bi po istraživanjima mogli dobiti po jedan mandat u 3. jedinici, a s obzirom da Ivan Vrdoljak osobno nosi listu u 4. jedinici, nije isključen ni prolaz dva HNS-ovca. Radi se o stranci s velikim brojem članova i vrlo organiziranom bazom, koja na kraju uvijek prođe bolje nego u anketama. Da li će proći Milan Bandić, teško je reći i po ovim istraživanjima, jer je na oko dva posto u 2. jedinici, no iskustvo nas uči da se ni njega nikad ne treba podcjenjivati, a da zna baratati “žetončićima”, to također dobro znamo. Prema jednoj drugoj anketi, CroElecto, u 10. dalmatinskoj jedinici na pragu su i liste Brune Esih i Željka Keruma.
Svi oni činit će bazu za postizborno pregovaranje za HDZ i SDP – kako s kojima, no u svakom slučaju bit će ih dovoljno da na kraju odluče konačnog pobjednika. Rezultat koji ćemo znati u ponoć u nedjelju 5. srpnja, naime, bit će daleko od završne pobjede. Relativni pobjednik neće nužno biti i konačni pobjednik – jedino se možemo nadati da će izborni gubitnici iz redova “manjih” stranaka i grupacija možda već u izbornoj noći ponuditi svoju ruku suradnje nekoj od velikih stranaka, pa da barem postizborno pregovaranje (čitaj: trgovina) kraće traje. Kao i u životu, tako i u politici, pobjednik će uzeti sve, pa će se uz onoga koji na kraju bude sastavljao vladu, ako to bude HDZ, naći i tri zastupnika dijaspore i barem dio od osam manjinaca, a ako to bude SDP, moguće i svih osam manjinskih zastupnika.
Stoga, “mali” će vrlo lako nakon 5. srpnja postati veliki, odnosno itekako značajni, a konačni zvižduk za kraj dat će predsjednik Republike Zoran Milanović koji će verificirati najmanje 76 potpisa za jednog od velikih igrača. Izbori 5. srpnja tek su uvertira u ovaj proces.