Papa Franjo imenovao je dosadašnjeg splitsko-makarskog nadbiskupa i predsjednika Hrvatske biskupske konferencije (HBK) Dražena Kutlešu nadbiskupom koadjutorom Zagrebačke nadbiskupije. On će za godinu dana biti na stolici na kojoj su prije njega osim kardinala Josipa Bozanića sjedili, između ostalih, i kardinali Franjo Kuharić, Franjo Šeper i Alojzije Stepinac. Pozicija je to koja je puno više od one koja podrazumijeva tek prvu osobu Crkve u Hrvata. Prvi čovjek Kaptola osim striktno crkvene ima i važnu društvenu ulogu.

Kardinala Bozanića javnost je prvi put upoznala kada je tijekom devedesetih skovao sintagmu »grijeh struktura«. Iako to nije bilo tako zamišljeno, ovaj je izraz preko noći postao nešto za što se uhvatila tadašnja oporba pokušavajući prikazati kardinala Bozanića kao njihovog saveznika u političkoj borbi protiv HDZ-a koji je pod vodstvom Franje Tuđmana vladao tijekom devedesetih. Ta se izjava protumačila kao crkvena kritika gospodarske politike tadašnje Vlade, posebno posljedica načina na koji su provedene tadašnje pretvorba i privatizacija. Izgubljeno je bilo puno radnih mjesta, a propale su brojne tvrtke koje su ipak imale izgleda za opstanak na puno surovijem tržištu od onog na koje su bile navikle u Jugoslaviji. Ovaj slučaj kao da je obeshrabrio kardinala Bozanića da se ubuduće na ovaj način oglašava o nekim važnim društvenim događanjima. Kao da se bojao toga da neki njegov istup na ovaj način ponovo ne iskoristi neka od političkih opcija na brutalnoj, gotovo pa ljudožderskoj hrvatskoj političkoj areni. Pa je od tada pa sve dosad jako pazio u svojim javnim izjavama. To je pak jako razočaralo one političke opcije koje sebe nazivaju lijevim i progresivnim. One su od Bozanića očekivale valjda nekakvu hrvatsku verziju latinoameričkog teologa oslobođenja, a dobile su, čime su bile krajnje nezadovoljne, klasičnog hrvatskog nadbiskupa koji se drži crkvenih doktrina.

Mada treba reći da ono što sebe naziva ljevicom u Hrvatskoj i Katolička crkva, u smislu njene društvene uloge, za vrijeme nadbiskupa Bozanića imali su i puno dodirnih točaka. Najvažnija je ona da su obje potpuno promašile metu, i to u smislu da su se ponajviše bavile perifernim, apstraktnim svjetonazorskim bitkama. I sve to u zemlji prepunoj uvrijeđenih i poniženih ljudi koje melje brutalna gospodarska svakodnevica u kojoj mnogi jedva preživljavaju. U zemlji u kojoj je u par desetljeća izrasla nova klasa gospodara koja nema previše milosti za svoje sugrađane koji se nisu snašli kada su se devedesetih dijelile karte. Ali, ni Bozanićeva Crkva ni smušena hrvatska ljevica nisu se time bavile.

Mada treba reći da je kardinala Bozanića za razliku od njegovih prethodnika povijest ipak pomazila. Na kardinala Stepinca srušio se Drugi svjetski rat i sve što se u njemu i nakon njega dogodilo. Na kardinala Šepera pao je teret poraća i progona Crkve u Hrvata. Kardinal Kuharić bio je nadbiskup zagrebački u desetljeću prije pada komunizma i tijekom Domovinskog rata. Za razliku od recimo čelnih ljudi SPC-a imao je snage suprotstaviti se nekim elementima politike njegove zemlje prema BiH.

Naravno, ovaj se tekst ponajmanje bavio osobom samog nadbiskupa koadjutora. Elementi njegove biografije objavljeni su jučer u svim medijima i oni su lako dostupni. Ali tko je zaista on i kako namjerava voditi Crkvu u Hrvata, velika je nepoznanica. Nema se tu što puno napisati jer to zna samo osobno monsinjor Kutleša, i moguće još nekoliko ljudi u Vatikanu koji su odradili posao oko njegovog imenovanja.

Čak je i suzdržani Bozanić odigrao značajnu javnu ulogu. A što su značila njegova tri neposredna prethodnika, ne treba ni govoriti. Tako da će svakako biti zanimljivo pratiti kako će nadbiskup Kutleša hendlati slučaj Stepinac s kojim je Vatikan napravio eksperiment bez presedana. Posebno u svjetlu toga da se diplomatska inicijativa Svete Stolice o približavanju Ruskoj pravoslavnoj crkvi 24. veljače 2022. ulaskom prvih ruskih tenkova u Ukrajinu u trenutku pretvorila u prah i pepeo. Ali uostalom ima dovoljno vremena. Nadbiskup Kutleša će prvi čovjek Crkve u Hrvata postati tek u ožujku sljedeće godine kada će kardinal Bozanić napuniti 75 godina i otići u mirovinu.