Farmaceutske kompanije zasad mogu biti mirne. Neće biti ništa od ukidanja njihovih patenata na cjepiva protiv korone. Američki predsjednik Joe Biden ugodno je iznenadio mnoge u svijetu kada je prošlog tjedna podržao prijedlog da se farmaceutskim kompanijama privremeno suspendira pravo na intelektualno vlasništvo nad cjepivima, što bi pridonijelo globalnoj borbi protiv pandemije. Međutim, glavni protivnik je Europska unija. Njezine velike članice, prošlog vikenda na sastanku u Portu, usprotivile su se toj zamisli.

Ukidanje patenata prošle su jeseni predložile Indija i Južnoafrička Republika, kojima se pridružilo stotinjak zemalja, uglavnom siromašnih. One žele da licence za proizvodnju cjepiva dobiju tvornice u Indiji, Kanadi i ostalim zemljama. To bi omogućilo povećanje proizvodnje vakcina, njihovu nižu cijenu i veću pristupačnost svima u svijetu, a ne samo bogatima.

Taj su prijedlog mjesecima odbijale zapadne zemlje u kojima se nalaze sjedišta farmaceutskih kompanija zaslužnih za pronalazak cjepiva. Među protivnicima su Ujedinjena Kraljevina, Njemačka (zajedno s Europskom komisijom) i Sjedinjene Države. Međutim, pod žestokim pritiskom javnosti, Washington je napravio preokret i podupro prijedlog zemalja u razvoju. To je oduševljeno pozdravila Svjetska zdravstvena organizacija. Prijedlog su podržali Rusija i papa Franjo, koji je poručio da je najvažnije zdravlje ljudi, a ne patent.

Američki zaokret šokirao je velike članice EU-a. Ispada da je Unija, za razliku od SAD-a, sebična. Čelnici europskih institucija brzo su se pribrali i Bidenu vratili lopticu. Udarili su Washington tamo gdje je najslabiji, zatraživši od njega da prestane sprječavati izvoz svog cjepiva u druge zemlje. Neki su Bidenov potez protumačili kao pokušaj iskupljivanja SAD-a pred međunarodnom javnošću, budući da je u skladu s geslom »Amerika prije svega« ograničio izvoz cjepiva dok ga ne dobiju svi Amerikanci. Tu je Unija bila široke ruke. Dosad je izvezla polovinu od 400 milijuna proizvedenih doza.

Od Bidenovog prijeloga zasad neće biti ništa, jer na suspenziju patenata moraju pristati sve 164 članice Svjetske trgovinske organizacije, koja je i nadležna za to pitanje. Za postizanje suglasja trebaju proteći mjeseci, a možda i godine. Sve to ide u prilog virusu i interesima farmaceutskih kompanija. One se protive suspenziji patenata jer na cjepivima planiraju napraviti posao stoljeća. Te kompanije tvrde da će ih supenzija patenata odvratiti od novih investicija u istraživanje. Opravdavaju se i tvrdnjama da njihovu tehnologiju, osobito za Pfizerovo i Modernino cjepivo, nije lako prenijeti na neiskusne proizvođače.

Međutim, nitko od stotina nobelovaca, javnih djelatnika i »Liječnika bez granica«, koji traže ukidanje patenata, nije osporio pravo kompanija na zaradu. Cjepivo bi trebalo biti javno dobro, ali mnogim kompanijama je njihov profit važniji od zdravlja ljudi. Pitanje je koliko se privatne kompanije mogu smatrati »vlasnicima« cjepiva, nakon što su im brojne države u svijetu darovale javni novac, barem 8,5 milijardi dolara za istraživanje, razvoj i ispitivanje cjepiva. Sve kompanije trebale bi pristati na miminalnu zaradu te u pandemiji pokazati svoju često isticanu »društvenu odgovornost«.

Privremena suspenzija patenata na cjepiva važna je u svjetlu procjene Svjetske zdravstvene organizacije da pandemija neće biti završena godinama, dok ne bude pobijeđena u svim dijelovima svijeta. Dok god se slobodno širi Indijom ili Afrikom, virus će brže mutirati, a njegovi novi sojevi vraćat će se u Europu i Ameriku. Neovisno o njegovim motivima, Bidenov prijedlog za suspenziju patenata stoga je pozitivan korak u borbi protiv pandemije. Ako ništa drugo, to će dobrohotne kompanije potaknuti na prijenos znanja siromašnijim zemljama i na snižavanje cijena. Ugroženim zemljama poput Indije, pak, neće ostati drugo nego da se okrenu proizvodnji jeftinijih cjepiva poput AstraZenece i Sputnika V, za koje je lako dobiti licence.