Državni protokoli ponekad izgledaju pomalo blazirano, kao susreti reda radi. Počasne bojne sviraju U boj, u boj, zastave vijore, sipaju se fraze. Ali državnički posjet koji će se danas dogoditi, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Hrvatskoj, ni po čemu nije protokolaran.
Ugovara se jedan od najvećih biznisa Hrvatske i neke strane države ikad, a riječ je o nabavci francuskih borbenih aviona Rafale, vrijednih milijardu eura, koji će činiti okosnicu eskadrile Hrvatske vojske za niz narednih godina, a u političkom smislu očekuje se potpora Francuske ulasku Hrvatske u Schengen, i to baš onda kad će Francuska preuzeti predsjedanje Europskom unijom. Posao sa avionima, a riječ je o 12 rabljenih francuskih višenamjenskih borbenih zrakoplova tipa Dassault Rafale F3R, rezultat je višegodišnjih, gotovo desetljetnih napora Hrvatske, da uokviri svoju zračnu flotu.
Prije toga događali su se neuspješni pokušaji sa švedskim Gripenima, pa fijasko sa Izraelom, sve su pratile brojne afere, a aktualna Vlada uspjeva u svom mandatu dosta mirno riješiti taj problem. Bilo je nešto negodovanja švedskog Saaba kao proizvođača Gripena, Pantovčak je navijao za američke F16, ali u vrhu izvršne vlasti prevagnuo je “paket aranžman” s Francuskom, koji uključuje strateško partnerstvo i na nizu drugih polja, a koji će danas i službeno biti parafiran. Tu je, dakle, i podrška na hrvatskom putu u Schengen, ali brojni vojni analitičari smatraju da je nabava francuskih Rafala zapravo tek prvi korak u dugotrajnu suradnju dviju država u nabavci oružja. Neki od njih jučer su komentirali kako će dolazak francuskih aviona, kad je u pitanju održavanje i niz drugih potreba, zapravo nužno donijeti i druge slične financijske aranžmane, odnosno da je ovo tek prva tranša takve vojno-političke suradnje. To dokazuje i činjenica da dolaze predstavnici triju francuskih tvrtki koji rade u biznisu sa avionima.
Sve se odvija u trenutku kad se Macron na unutarnjoj sceni priprema za redovne izbore iduće godine, pa je njegova podrška putu u Schengen tim dragocjenija, jer je poznato koliko u toj državi kuha oko tema proširivanja, kao i općenito na istočnoeuropskim ili zapadnobalkanskim pitanjima. Nasuprot sebi, Macron će na tim izborima uglavnom imati desničarske protukandidate, kojima EU općenito nije omiljena, pa je time politička težina ovakvih njegovih odluka veća. Ovo je inače prvi francuski predsjednik koji u Hrvatsku dolazi u bilateralni posjet, i ostaje dva dana, a pritom rješava niz sasvim konkretnih poslova s Hrvatskom. Jasno je da je susret dobro pripremljen, i da njegov tajming nije slučajan. Taj je posjet važan i u kontekstu činjenice da recentnim odlaskom njemačke kancelarke Angele Merkel sa scene, upravo Macron ostaje najutjecajniji europski političar u ovom trenutku, bez konkurencije. Takav saveznik je važan za Hrvatsku, ne samo u kontekstu regije, nego i na karti EU u cjelini.
Naravno, Macron se susreće i s predsjednikom i s premijerom, oko čega je naravno bilo naših unutarnjih prijepora, s obzirom da predsjednik Zoran Milanović nije želio biti organizator večere s francuskim predsjednikom. To su unutarnje čarke, i sastavni dio dnevne politike, ali na kraju će biti vjerojatno ipak više koristi nego štete u tome da se Macron odvojeno sastaje s Milanovićem i Plenkovićem. S obzirom da je na dnevnom redu i potpisivanje samog ugovora o kupovini aviona, kojeg potpisuje hrvatski ministar obrane Mario Banožić, svatko razuman zna da je bolje da su ti susreti odvojeni nego da ponovno svjedočimo bilo kakvim razmiricama. Šteta je što je mir vladao samo jedan dan, na obljetnicu Vukovara, a onda se sve još dodatno zakompliciralo.
A upravo u tom trenutku, dok Banožić bude potpisivao sporazum s Francuskom, predsjednik Milanović na Pantovčaku će Redom kneza Domagoja s ogrlicom odlikovati Antona Kikaša, čovjeka koji je poznat po tome što je tijekom Domovinskog rata bio prizemljen u avionu punom švercanog oružja. Koliko bizarna, toliko i kontradiktorna odluka Pantovčaka, s obzirom da nikad dosad Kikaš nije dobio službeno “priznanje” za svoje aktivnosti tijekom rata.
U svakom slučaju, dolazak Emmanuela Macrona u Hrvatsku poruka je snažne podrške Hrvatskoj, a posebno Vladi koju uostalom vodi premijer koji je baš u Parizu niz godina proveo u diplomatskoj službi.
Vjerojatno se radi o suradnji koja će se tek dodatno proširivati.
Piše Tihana Tomičić
Nimalo protokolaran Macronov posjet
Tihana Tomičić
25. studeni 2021 08:09
Foto Igor Kralj PIXSELL
Državni protokoli ponekad izgledaju pomalo blazirano, kao susreti reda radi. Počasne bojne sviraju U boj, u boj, zastave vijore, sipaju se fraze. Ali državnički posjet koji će se danas dogoditi, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Hrvatskoj, ni po čemu nije protokolaran.
Ugovara se jedan od najvećih biznisa Hrvatske i neke strane države ikad, a riječ je o nabavci francuskih borbenih aviona Rafale, vrijednih milijardu eura, koji će činiti okosnicu eskadrile Hrvatske vojske za niz narednih godina, a u političkom smislu očekuje se potpora Francuske ulasku Hrvatske u Schengen, i to baš onda kad će Francuska preuzeti predsjedanje Europskom unijom. Posao sa avionima, a riječ je o 12 rabljenih francuskih višenamjenskih borbenih zrakoplova tipa Dassault Rafale F3R, rezultat je višegodišnjih, gotovo desetljetnih napora Hrvatske, da uokviri svoju zračnu flotu.
Prije toga događali su se neuspješni pokušaji sa švedskim Gripenima, pa fijasko sa Izraelom, sve su pratile brojne afere, a aktualna Vlada uspjeva u svom mandatu dosta mirno riješiti taj problem. Bilo je nešto negodovanja švedskog Saaba kao proizvođača Gripena, Pantovčak je navijao za američke F16, ali u vrhu izvršne vlasti prevagnuo je “paket aranžman” s Francuskom, koji uključuje strateško partnerstvo i na nizu drugih polja, a koji će danas i službeno biti parafiran. Tu je, dakle, i podrška na hrvatskom putu u Schengen, ali brojni vojni analitičari smatraju da je nabava francuskih Rafala zapravo tek prvi korak u dugotrajnu suradnju dviju država u nabavci oružja. Neki od njih jučer su komentirali kako će dolazak francuskih aviona, kad je u pitanju održavanje i niz drugih potreba, zapravo nužno donijeti i druge slične financijske aranžmane, odnosno da je ovo tek prva tranša takve vojno-političke suradnje. To dokazuje i činjenica da dolaze predstavnici triju francuskih tvrtki koji rade u biznisu sa avionima.
Sve se odvija u trenutku kad se Macron na unutarnjoj sceni priprema za redovne izbore iduće godine, pa je njegova podrška putu u Schengen tim dragocjenija, jer je poznato koliko u toj državi kuha oko tema proširivanja, kao i općenito na istočnoeuropskim ili zapadnobalkanskim pitanjima. Nasuprot sebi, Macron će na tim izborima uglavnom imati desničarske protukandidate, kojima EU općenito nije omiljena, pa je time politička težina ovakvih njegovih odluka veća. Ovo je inače prvi francuski predsjednik koji u Hrvatsku dolazi u bilateralni posjet, i ostaje dva dana, a pritom rješava niz sasvim konkretnih poslova s Hrvatskom. Jasno je da je susret dobro pripremljen, i da njegov tajming nije slučajan. Taj je posjet važan i u kontekstu činjenice da recentnim odlaskom njemačke kancelarke Angele Merkel sa scene, upravo Macron ostaje najutjecajniji europski političar u ovom trenutku, bez konkurencije. Takav saveznik je važan za Hrvatsku, ne samo u kontekstu regije, nego i na karti EU u cjelini.
Naravno, Macron se susreće i s predsjednikom i s premijerom, oko čega je naravno bilo naših unutarnjih prijepora, s obzirom da predsjednik Zoran Milanović nije želio biti organizator večere s francuskim predsjednikom. To su unutarnje čarke, i sastavni dio dnevne politike, ali na kraju će biti vjerojatno ipak više koristi nego štete u tome da se Macron odvojeno sastaje s Milanovićem i Plenkovićem. S obzirom da je na dnevnom redu i potpisivanje samog ugovora o kupovini aviona, kojeg potpisuje hrvatski ministar obrane Mario Banožić, svatko razuman zna da je bolje da su ti susreti odvojeni nego da ponovno svjedočimo bilo kakvim razmiricama. Šteta je što je mir vladao samo jedan dan, na obljetnicu Vukovara, a onda se sve još dodatno zakompliciralo.
A upravo u tom trenutku, dok Banožić bude potpisivao sporazum s Francuskom, predsjednik Milanović na Pantovčaku će Redom kneza Domagoja s ogrlicom odlikovati Antona Kikaša, čovjeka koji je poznat po tome što je tijekom Domovinskog rata bio prizemljen u avionu punom švercanog oružja. Koliko bizarna, toliko i kontradiktorna odluka Pantovčaka, s obzirom da nikad dosad Kikaš nije dobio službeno “priznanje” za svoje aktivnosti tijekom rata.
U svakom slučaju, dolazak Emmanuela Macrona u Hrvatsku poruka je snažne podrške Hrvatskoj, a posebno Vladi koju uostalom vodi premijer koji je baš u Parizu niz godina proveo u diplomatskoj službi.
Vjerojatno se radi o suradnji koja će se tek dodatno proširivati.