Ono što je radila Hrvatska, radile su sve europske zemlje pa nevjerojatno izgleda podatak da su europske vlade potrošile od rujna 2021. godine gotovo 800 milijardi eura na zaštitu kućanstava i kompanija od skokovitog rasta cijena energije
Samo prije nekoliko mjeseci činilo se da je gospodarski Armagedon neizbježan. Nema značajnijeg hrvatskog, europskog i svjetskog ekonomista koji nije bio pesimističan kada je riječ o energetskim i ekonomskim perspektivama zapadnoeuropskih zemalja. No, čini se da su pesimisti bili previše pesimistični i da nas ne očekuju najcrnji dani. Tek sada valja biti oprezan i ne opuštati se budući da je svijet daleko od geostrateške i ekonomske stabilizacije. Dapače, stvari postaju sve luđe i luđe i dovoljan je samo jedan događaj koji bi mogao poremetiti sve dobro što se trenutno događa. Daleko od toga da su negativni trendovi zaustavljeni jer inflacija i dalje divlja, a plaće ljudi su zbog toga sve manje i manje. Socijalne tenzije nemoguće je zbog toga izbjeći, ali da je moglo biti puno gore, moglo je. Još malo treba izdržati da se pregrmi ova zima koju su građani Hrvatske pregrmjeli zahvaljujući subvencijama koje je Vlada osigurala za energente. Da ih nije bilo, teško da bi se socijalni mir zadržao jer bi mnoge hrvatske obitelji bile pred egzistencijalnim slomom. Vladine mjere aktualne su još nekoliko mjeseci, a pred resornim ministrima je osmišljavanje paketa s novim mjerema kako bi se zaustavilo nezadovoljstvo građana Hrvatske. Ono što je radila Hrvatska, radile su sve europske zemlje pa nevjerojatno izgleda podatak da su europske vlade potrošile od rujna 2021. godine gotovo 800 milijardi eura na zaštitu kućanstava i kompanija od skokovitog rasta cijena energije. Nevolja zbog koje se to moralo napraviti kako se europska društva ne bi raspala i radikalizirala i dalje traje, a do kada će, teško je reći. Kraja ratu u Ukrajini kao da nema u doglednoj budućnosti.
Dobar vjetar u leđa je činjenica da je Europska unija, s kojom smo od 1. siječnja ove godine uvođenjem eura i ulaskom u Schengen još više srasli, izbjegla recesiju koja je bila gotovo pa neizbježna. U Europskoj komisiji, odnosno europskoj vladi, kojoj je na čelu Ursula von der Leyen, ocjenjuju da su negativni trendovi u zadnja tri mjeseca usporili pa su sada projekcije da bi u sljedeće dvije godine stvari trebale biti bolje nego što se činilo početkom zime. Brojke pokazuju da je Hrvatska u 2022. godini ostvarila gospodarski rast od 6,3 posto, a procjena hrvatske Vlade iznosila je 5,7 posto. Brojke građanima i statistika koja se analizira ne znače puno budući da njih zanima samo stanje na terenu i u njihovim novčanicima. Što je i normalno jer je od svih prognoza ljudima bitnija činjenica da inflacija divlja i da se rast cijena prehrambenih proizvoda ne zaustavlja. No, ipak je bolje da su statistički pokazatelji bolji nego što se očekivalo jer će se oni u konačnici preliti na prvu crtu ekonomskog bojišta. Barem bi trebalo tako biti, iako i ne mora jer je zakon tržišta, kada je o Hrvatskoj riječ, prilično nejasan. Bilo da je riječ o tome da je hrvatsko tržište malo, bilo da je riječ o tome da su poduzetnici u Hrvatskoj skloni poduzetničkom divljanju koje bi teško prošlo u ostalim europskim zemljama.
Ono što nije dobro su podaci koji ukazuju na slabljenje industrijske proizvodnje i trgovine na malo u zadnjem kvartalu. Industrija je izložena velikom energetskom udaru koji bi bio neizdrživ bez subvencioniranih cijena energenata, a trgovina na malo je oslabila i zbog toga što su se potrošači morali snaći nakon što su u onaj jedan dan s kraja prošle godine i na ulazu u novu godinu trgovački lanci udarili neviđeni konverzijski harač.
Kada je riječ o očekivanjima za tekuću godinu, Vlada daje konzervativnu procjenu rasta BDP-a od 0,7 posto, a Europska komisija predviđa da će BDP rasti za 1,2 posto. Varijable koje bi trebale odigrati pozitivnu ulogu su potrošnja kućanstava, pristupanje eurozoni i šengenskom prostoru jer se očekuje smanjenje troškova u trgovini i putovanjima te olakšati investicije.
No, nitko od onih koji su izrađivali prognoze ne može i ne želi staviti ruku u vatru da će se pozitivni trendovi sigurno nastaviti. Svijet je postao previše nesigurno mjesto u kojemu već sutra može biti sve drugačije od onoga što ekonomska znanost predviđa. Zbog toga ne treba čuditi da povjerenik Europske komisije za gospodarstvo Paolo Gentiloni procjenjuje da Europljane i dalje čeka teško razdoblje.
Uvodnik
Nije sve tako crno
Damir Cupać
14. veljača 2023 14:35
Foto Marko Lukunic/PIXSELL
Ono što je radila Hrvatska, radile su sve europske zemlje pa nevjerojatno izgleda podatak da su europske vlade potrošile od rujna 2021. godine gotovo 800 milijardi eura na zaštitu kućanstava i kompanija od skokovitog rasta cijena energije
Samo prije nekoliko mjeseci činilo se da je gospodarski Armagedon neizbježan. Nema značajnijeg hrvatskog, europskog i svjetskog ekonomista koji nije bio pesimističan kada je riječ o energetskim i ekonomskim perspektivama zapadnoeuropskih zemalja. No, čini se da su pesimisti bili previše pesimistični i da nas ne očekuju najcrnji dani. Tek sada valja biti oprezan i ne opuštati se budući da je svijet daleko od geostrateške i ekonomske stabilizacije. Dapače, stvari postaju sve luđe i luđe i dovoljan je samo jedan događaj koji bi mogao poremetiti sve dobro što se trenutno događa. Daleko od toga da su negativni trendovi zaustavljeni jer inflacija i dalje divlja, a plaće ljudi su zbog toga sve manje i manje. Socijalne tenzije nemoguće je zbog toga izbjeći, ali da je moglo biti puno gore, moglo je. Još malo treba izdržati da se pregrmi ova zima koju su građani Hrvatske pregrmjeli zahvaljujući subvencijama koje je Vlada osigurala za energente. Da ih nije bilo, teško da bi se socijalni mir zadržao jer bi mnoge hrvatske obitelji bile pred egzistencijalnim slomom. Vladine mjere aktualne su još nekoliko mjeseci, a pred resornim ministrima je osmišljavanje paketa s novim mjerema kako bi se zaustavilo nezadovoljstvo građana Hrvatske. Ono što je radila Hrvatska, radile su sve europske zemlje pa nevjerojatno izgleda podatak da su europske vlade potrošile od rujna 2021. godine gotovo 800 milijardi eura na zaštitu kućanstava i kompanija od skokovitog rasta cijena energije. Nevolja zbog koje se to moralo napraviti kako se europska društva ne bi raspala i radikalizirala i dalje traje, a do kada će, teško je reći. Kraja ratu u Ukrajini kao da nema u doglednoj budućnosti.
Dobar vjetar u leđa je činjenica da je Europska unija, s kojom smo od 1. siječnja ove godine uvođenjem eura i ulaskom u Schengen još više srasli, izbjegla recesiju koja je bila gotovo pa neizbježna. U Europskoj komisiji, odnosno europskoj vladi, kojoj je na čelu Ursula von der Leyen, ocjenjuju da su negativni trendovi u zadnja tri mjeseca usporili pa su sada projekcije da bi u sljedeće dvije godine stvari trebale biti bolje nego što se činilo početkom zime. Brojke pokazuju da je Hrvatska u 2022. godini ostvarila gospodarski rast od 6,3 posto, a procjena hrvatske Vlade iznosila je 5,7 posto. Brojke građanima i statistika koja se analizira ne znače puno budući da njih zanima samo stanje na terenu i u njihovim novčanicima. Što je i normalno jer je od svih prognoza ljudima bitnija činjenica da inflacija divlja i da se rast cijena prehrambenih proizvoda ne zaustavlja. No, ipak je bolje da su statistički pokazatelji bolji nego što se očekivalo jer će se oni u konačnici preliti na prvu crtu ekonomskog bojišta. Barem bi trebalo tako biti, iako i ne mora jer je zakon tržišta, kada je o Hrvatskoj riječ, prilično nejasan. Bilo da je riječ o tome da je hrvatsko tržište malo, bilo da je riječ o tome da su poduzetnici u Hrvatskoj skloni poduzetničkom divljanju koje bi teško prošlo u ostalim europskim zemljama.
Ono što nije dobro su podaci koji ukazuju na slabljenje industrijske proizvodnje i trgovine na malo u zadnjem kvartalu. Industrija je izložena velikom energetskom udaru koji bi bio neizdrživ bez subvencioniranih cijena energenata, a trgovina na malo je oslabila i zbog toga što su se potrošači morali snaći nakon što su u onaj jedan dan s kraja prošle godine i na ulazu u novu godinu trgovački lanci udarili neviđeni konverzijski harač.
Kada je riječ o očekivanjima za tekuću godinu, Vlada daje konzervativnu procjenu rasta BDP-a od 0,7 posto, a Europska komisija predviđa da će BDP rasti za 1,2 posto. Varijable koje bi trebale odigrati pozitivnu ulogu su potrošnja kućanstava, pristupanje eurozoni i šengenskom prostoru jer se očekuje smanjenje troškova u trgovini i putovanjima te olakšati investicije.
No, nitko od onih koji su izrađivali prognoze ne može i ne želi staviti ruku u vatru da će se pozitivni trendovi sigurno nastaviti. Svijet je postao previše nesigurno mjesto u kojemu već sutra može biti sve drugačije od onoga što ekonomska znanost predviđa. Zbog toga ne treba čuditi da povjerenik Europske komisije za gospodarstvo Paolo Gentiloni procjenjuje da Europljane i dalje čeka teško razdoblje.