Piše Tihana Tomičić

Nezaobilazni EU štit

Tihana Tomičić

Foto Reuters

Foto Reuters

Zvijezda dana jučer je u Europskom parlamentu bio hrvatski premijer Andrej Plenković koji je govorio o europskom »stanju nacije«.

placeholder


Zvijezda dana jučer je u Europskom parlamentu bio hrvatski premijer Andrej Plenković koji je govorio o europskom »stanju nacije«, a naredna dva dana bit će to Hrvatska, jer će se na raznim razinama u EU-u i u sklopu francuskog predsjedanja govoriti o podršci hrvatskom ulasku u Schengen. Plenković je među četiri europska političara koji su u ovom mandatu govorili na ovakav način pred Europarlamentom, a ulaskom u Schengen Hrvati će u punom smislu riječi, zajedno sa svojim gospodarstvom, postati ravnopravni građani EU-a. Riječju, neke granične kućice na nekim graničnim prijelazima nestat će, jednako kao i rampe na manjim međudržavnim prijelazima koji su dosad ipak bili pod policijskom paskom.


Kad se tome pribroji i ulazak u eurozonu, Hrvatska postaje dio zemalja koje su u užem europskom klubu – jer, niti su sve zemlje pristale na euro kao valutu, niti su sve imale dosad priliku pristupiti tom elitnom klubu. No, ono zbog čega je ovotjedno zasjedanje Europarlamenta, kao i paralelna sjednica Europskog vijeća, bitno jest i pitanje proširenja EU-a, odnosno prijedlog da se status kandidata dodijeli Ukrajini i Moldaviji.


Jasan je geopolitički kontekst u kojem se to zbiva, ali za jugoistok Europe to je signal da će i države koje su u toj regiji ostale pred vratima EU-a sada ipak prije imati priliku da im se ta vrata otvore možda i prije nego su očekivali. U tom kontekstu naravno da je najvažnija BiH, za koju počinju pristizati prve službene »prijave« za kandidaturu za članstvo, a bez obzira na to da je BiH disfunkcionalna u cijelom nizu pokazatelja, ipak je važna i vijest da su oba doma bosanskohercegovačkog parlamenta baš sada izglasala odluku o tome da po ubrzanom postupku traže taj status.




Koliko god to možda apsurdno bilo, činjenica da je BiH politika sama osvijestila koliko je važno da bude pod europskom paskom kao zemlja-kandidat, također je dobar signal. Jer barem su svjesni svojih mana i rupa u sustavu. Jednako tako, ta svijest o tome da se bez EU-a ne može, ipak je »zahvatila« i druge lidere u regiji, pa su tako čelnici Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije odlučili odustati od bojkota summita u Bruxellesu gdje će biti riječi o napretku njihovih zemalja na putu prema europskim integracijama.


Iako su ranije razmatrali bojkot tog skupa, svi dolaze na sjednicu Europskog vijeća. Koliko god komplicirani njihovi međusobni odnosi bili, polako počinju shvaćati da ih bez pomoći europskog kišobrana neće uspjeti riješiti. Tako ispada da je Europa neizbježna, jer sve drugo vodi ili u ratove, ili na pogrešnu stranu povijesti, onu putinovsku, koja je osuđena na propast prije ili kasnije.


Ono što je zatražila Ukrajina, spašavajući živu glavu pred ruskom čizmom, a kako je odavno pjevao TBF, »poslali smo diplomatsku notu da nas preko reda prime u Europu«, sada se nameće kao jedini funkcionalni štit. Konflikti se mogu rješavati jedino razgovorima, i iako Sofija za ukidanje blokade traži od Sjeverne Makedonije ustupke od svog susjeda po pitanju »zajedničke povijesti«, makedonskog jezika i makedonskog nacionalnog identiteta, a Srbi i Albanci su miljama daleko od dogovora o tome što je Kosovo, još uvijek je bolje da u razgovorima o tim temama posreduje Ursula von der Leyen, nego da se oni međusobno inate još desetljećima.


Čak i njemački kancelar Olaf Scholz, koji je imao dosta dilema oko tog europskog puta jugoistoka Europe, izjavio je sada kako Europska unija mora konačno dati zeleno svjetlo otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, jer će inače situaciju iskoristiti Rusija i Kina. Ujedno, iz njegovih usta stigla je i prva najava o tome da se za Ukrajinu planira neka vrsta Marshallova plana poslijeratne obnove, u kojem će opet morati sudjelovati svi, a istodobno će se mijenjati i unutarnji ustroj EU-a, kako bi on bio propusniji za ulazak novih članica. EU se doista dokazuje kao jedini alat za zaštitu svih građana na području kontinenta, a činjenica da utjecaj hrvatske politike u njoj jača, svakako će biti sve vidljivija u narednim mjesecima u kojima se priprema proširenje Unije.