Dani talijanske kulture i talijanskog jezika u Rijeci ugostili su tršćanskog novinara i književnog kritičara Piera Dorflesa, a jedan od povoda je i njegova knjiga »Il ritorno del dinosauro. Una difesa della cultura/Povratak dinosaurusa. U obrani kulture«. 

   Prezime Dorfles zvuči poznato i u biografiji riječkog gosta nalazimo podatak da je u rodu s Gillom Dorflesom, uglednim talijanskim teoretičarem umjetnosti, likovnim kritičarem i estetičarem. U prijevodu na hrvatski mogli smo se susresti s njegovim knjigama »Oscilacije ukusa i moderne umjetnosti«, »Moda« i »Kič – antologija lošeg ukusa«. 

   Drugi Dorfles, Piero, rođen 1946. godine, pripada generaciji koja je odrasla i bila formirana prije pojave računala. Odatle »dinosaur« u naslovu njegove knjige, ali ne u smislu da je tradicionalist ili protivnik napretka. 

   Piero Dorfles, u razgovoru s Mani Gotovac u Rijeci, otvorio je i pitanje knjige u kontekstu novih tehnologija i interneta. Kako je rekao, jedno od obilježja tehnologije je da ona neke stvari odbacuje kako bi izumila nove. To onda nameće dilemu što je vrijedno spasiti, a što prepustiti eroziji prošlosti.

Dorfles je kao primjer uzeo stare telefone s kružnim brojčanikom, koji su zamijenjeni telefonima s tipkama za biranje brojeva. »Ima li smisla spašavati stare telefone?« – zapitao se Dorfles, odgovorivši da tehnologiju koja nam više nije potrebna nije nužno spašavati. 

   No, što je, primjerice, s knjigom? Dorfles kaže da danas mladi govore: »Što će nam te stare knjige?« Postaju li klasične knjige poput starih telefona? Ili možda dinosaura?

Piero Dorfles na to odgovara: »Ne, knjige treba spasiti. Ne možemo odbaciti »Zločin i kaznu« Dostojevskog, ne možemo se riješiti Dantea i mitova. Ne možemo odbaciti tragove pisanja koje su nam ostavili pisci«.

Dorfles se bori za opstanak knjige, koja je danas, izgleda, ipak sve ugroženija vrsta. 

   U Mjesecu hrvatske knjige iznova se ukazuje na važnost čitanja od malih nogu. Provode se razne akcije poticanja čitanja i razvijanja ljubavi prema knjizi. Knjižničari i izdavači još uvijek ne dižu ruke od klasične knjige. Međutim, trendovi im baš i ne idu u prilog.

Velika Britanija, recimo, suočava se s problemom zatvaranja knjižnica pod izgovorom štednje. Kad je riječ o Hrvatskoj, statistike o čitanju i kupovanju knjiga nisu pohvalne. 

   Pitanje je ide li vrijeme knjizi u prilog? Hoće li knjiga posve preseliti u virtualu i postati dio tehnologije koju odbacujemo kada nam više ne treba? Ili će nam se, jednom u budućnosti, dinosauri kulture možda vratiti?

Dorfles unatoč svemu nalazi tračak optimizma, vjerujući da još uvijek postoje različiti načini očuvanja kulture, koja jedina danas može spasiti svijet od sveopćeg barbarizma i globalnog zatupljivanja.