O plesačima i taksistima

Nedjeljom na 1 stupac Kim Cuculić

Kim Cuculić

Foto Marko Lukunic/PIXSELL

Foto Marko Lukunic/PIXSELL

Vozači taksija u Zagrebu traže od Grada više dozvola, a plesni umjetnici peticijom »Autonomija plesu« na kojoj je oko 2.500 potpisa traže samostalnu ustanovu za plesnu umjetnost nakon što je gradonačelnik ZPC pripojio ZKM-u



Ima li kakve veze između taksista i suvremenog plesa? Pa u Zagrebu, izgleda, ima. Uoči početka prošlotjedne sjednice zagrebačke Gradske skupštine prosvjedovali su i taksisti i predstavnici Zagrebačkog plesnog centra. Vozači taksija traže od Grada da im omogući izdavanje dozvola zbog toga što oni sada svojim kolegama taksistima koji imaju više dozvola plaćaju nelegalni najam od pet do osam tisuća kuna mjesečno.


Ispred  gradske vijećnice okupilo se i nekoliko predstavnika Zagrebačkog plesnog centra koji su gradskim zastupnicima dijelili poziv naslovljen »Zašto Zagreb ne može imati samostalnu ustanovu za plesnu umjetnost?«, na kojem je oko 2.500 imena ljudi koji su im dali potporu za peticiju »Autonomija plesu!« za osnivanje javno-civilne ustanove Zagrebački plesni centar.


U peticiji se ističe da je javno financirani objekt ZPC-a bez suglasnosti struke, bez javne rasprave i potpuno netransparentno dodijeljen Zagrebačkom kazalištu mladih. Navodi se da još uvijek nisu izneseni valjani argumenti zašto je pripajanje ZPC-a ZKM-u bolje rješenje za Grad Zagreb, njegove građane i plesne umjetnike koji su bit postojanja ZPC-a. Apelira se da se Zagrebački plesni centar ustroji na transparentan i pravno utemeljen način kao samostalna javna ustanova u kulturi kroz javno-civilno partnerstvo, a ne kao podjedinica Zagrebačkog kazališta mladih, što je veliki korak unatrag za plesnu umjetnost u Hrvatskoj.




Protestnom akcijom članovi plesne zajednice upozoravaju na sljedeće: plesna umjetnost, za razliku od većine drugih umjetničkih djelatnosti, još uvijek nema vlastitu ustanovu; spornom odlukom gradonačelnika Zagreba plesna umjetnost gubi jedini prostorni resurs i profesionalnu produkcijsku podršku za rad; objekt Zagrebačkog plesnog centra u Ilici 10 prvi je objekt u Hrvatskoj izgrađen za potrebe plesne struke, korisnika i publike; od 2005. do 2009. u obnovu i opremu objekta uloženo je 36 milijuna kuna iz javnog proračuna Grada; gradonačelnik Milan Bandić je, u nazočnosti velikog broja posjetitelja, kulturnih i javnih djelatnika, u listopadu 2009. svečano otvorio Zagrebački plesni centar; u zaključku o dodjeli prostora na korištenje Zagrebačkom kazalištu mladih nigdje se ne spominju mehanizmi zaštite prvobitne funkcije objekta u Ilici 10 – objekt za ples; iz izjava gradonačelnika i ravnateljice ZKM-a ne može se utvrditi kojim će se pravnim aktima i procedurama osigurati nastavak prvobitne namjene prostora; netransparentno upravljanje javnim resursima u gradu i učestale odluke koje pogoduju tek partikularnim interesima (a koje ne zastupa struka!) potencijalno dovodi do komercijalizacije i privatizacije prostora u Ilici 10.


Skupština Grada Zagreba odlučivala je i o tome hoće li Grad Zagreb sklopiti ugovor o zakupu poslovnog prostora u trgovačkom centru u Gračanima po cijeni od osam eura za četvorni metar za premještaj zagrebačke Škole za klasični balet? I hoće li roditelji svoje male ljubitelje baleta ubuduće, umjesto u Gundulićevu ulicu i u dvorane Lada i zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta, voziti sve do Gračana? Do ovoga je došlo zbog dugogodišnje nebrige Zagreba za svoj baletni podmladak. 


Dosadašnja zgrada škole na Ilirskom trgu derutna je i neadekvatna, ali se dio roditelja pita zašto Grad Zagreb, koji troši na milijune kuna na fontane, za preseljenje baletne škole nije odabrao neki slobodan gradski ili državni prostor u blizini HNK-a i ansambla Lado?


Privremeni epilog: zastupnici zagrebačke Gradske skupštine na sjednici u četvrtak nisu prihvatili prijedlog prema kojem bi baletna škola preselila u šoping centar.


više vijesti