Nije pošteno ni zasjela u stolac ministrice kulture, a pred Ninu Obuljen Koržinek već su očekivano postavljeni izazovi koji bi se mogli pokazati neprevladivi. Najava porezne reforme ukazala je – osim na to da brojni glasači HDZ-a nisu dobro pratili sitna slova najavljenih promjena pa su sad jako iznenađeni planiranim povećanjem PDV-a na kruh – da će biti korjenitih promjena u kulturnom sektoru.

Ne čudi stoga pohod zabrinutih kulturnjaka ministrici, pa ni njeno zabrinuto saslušavanje jadikovki, ali od toga neće biti puno koristi, jer ministrica je zasad obećala samo izračune koji bi trebali pokazati što točno kulturnom sektoru nosi porezna reforma.

A zabrinutost ide u nekoliko pravaca; jedan je svakako pitanje autorskih honorara, od kojih, uvriježeno je mišljenje, živi bolji dio kulturno-umjetničkih djelatnika, oni kreativni prekarnici koji doista moraju zaraditi svoje honorare za razliku od njihovih »uhljebljenih« kolega koji su i za rad i za nerad jednako plaćeni. Kako kulturnjaci okupljeni u 30-ak udruga i institucija kažu, moglo bi se dogoditi da se honorari u prosjeku smanje za šest do sedam posto.

Istina jest da treba analizirati kako će se mjere odraziti na honorare ovisno o tome jesu li to prihodi od samostalne djelatnosti ili drugi dohodak i kako će cjelovitost reformi na sve utjecati, ali opravdana zabrinutost itekako postoji.

Problemi se naziru i među kinoprikazivačima i kinodistributerima, koji smatraju da očekivanih pet milijuna kuna koje će se sliti u državni proračun nisu nikakva dobit za državu, a ugrozit će se daljnja ulaganja u kinomrežu, radna mjesta i rast broja gledatelja. Stvar je i u tome da je taj iznos izvjestan samo ako broj prodanih ulaznica i njihova cijena ostanu isti, što je malo vjerojatno, s obzirom na povećanje stope PDV-a s pet na 13 posto u prvoj fazi, te na 12 posto u drugoj.

I dok ministrica kulture priziva simulacije učinaka reformi, ministar turizma Gari Cappelli sve je konzultacije već obavio i glasno se usprotivio povećanju PDV-a ugostiteljstvu. Hoće li od toga što biti, teško je sada reći, ali čini se da je Cappelli barem korak ispred ministrice Obuljen, barem po pitanju povećanja PDV-a na knjigu, što je mjera koja i bez simulacija i izračuna gotovo sigurno znači ključ u bravu mnogih malih izdavača.

Ako je najavljeno snižavanje opće stope PDV-a, sitna slova poručuju da će najniža stopa, ona od pet posto, u povijest. Sve ovo Cappellijevo propinjanje i sve simulacije Obuljen Koržinek mogle bi stoga biti nevažne, pogotovo ako ministar financija Zdravko Marić uživa maksimalno povjerenje premijera. Pokazat će se tu, dakle, politička snaga mlađahnog Marića.

Što se drugih ministara tiče, oni i tako nisu tu da popravljaju umjetnički dojam nego da lobiraju za svoj sektor. Onako kako će na Marićevo pozicioniranje utjecati (ne)prihvaćanje cjelovitosti predložene reforme, tako je na testu i politička relevantnost Nine Obuljen Koržinek. A ključni je to parametar u upravljanju sektorom koji je u osnovi smetnja neoliberalnokapitalističkom sistemu.

Vrlo brzo bit će jasna uloga ministrice u kursu kojim će se kretati Hrvatska kao i snaga njene valute. Izbora nema puno. Obuljen Koržinek može ili izlobirati promjene u poreznoj reformi za svoj sektor, što je najmanje vjerojatno, ili ih može probati drugim mjerama amortizirati. Recimo, barem djelomični povrat PDV-a u sektor mogao bi, s jedne strane, spasiti cjelovitost Marićeve reforme, a s druge donijeti kulturi nužno potrebnu injekciju.

Naravno, ministrica može i nemoćno sjesti grizući nokte te čekati bilo kakav pozitivni aspekt naručenih simulacija. No u to kao mogućnost još uvijek ne želimo vjerovati.