Je li ipak trebalo nakon zimskih praznika ostaviti škole zatvorenima nekoliko tjedana? Kako god da se gleda na ovu stvar, teško je samo tako iz rukava reći što bi trebalo napraviti. Ovo nije vrsta promišljanja da se samo tako izađe s jasnim i nedvosmislenim stajalištem. Ovo je jedna od rijetkih tema gdje je teško stav izraziti samo tako. Puno je lakše kada se analiziraju neke političke pojave ili neke prirodne katastrofe. Puno ljudi smatra da je ipak možda bilo mudrije da su djeca ostala kod kuće barem dva ili tri tjedna nakon završetka zimskih praznika. Drugi pak kažu da škola treba ići normalno dalje.

Ova prva solucija zaista nije nešto čemu bi se bilo tko trebao ili mogao veseliti. Takav oblik nastave znatno je lošiji od klasične na više razina. Kao prvo, profesori i učitelji nikada ne mogu tako kvalitetno prenijeti znanje na učenike preko ekrana kao što to mogu u živoj nastavi. To je naprosto tako. Nikakav ekran ne može zamijeniti izravan kontakt učenika i učitelja.

Usto, odlazak u školu je, naravno, i oblik socijalizacije. Naime, više istraživanja pokazuje da je nedostatak osobnog kontakta između djece tijekom izolacije zbog COVID-19 i zatvaranja škola u protekle dvije godine imao veliki negativan utjecaj na zdravlje djece. Čak se povećao i broj pokušaja samoubojstva. Da se ne spominje činjenica da djeca ionako u najvećem dijelu dana stalno gledaju u ekrane ove ili one vrste. Komunikacija preko društvenih mreža zamijenila je ili znatno umanjila izravnu ljudsku komunikaciju već i prije nego što je korona tu cijelu situaciju dovela do krajnosti. A online nastava zahtijeva još barem pet sati, moguće i više, dnevnog sjedenja za računalom. Što bi moglo dovesti i do povećanja broja učenika koji bi mogli početi nositi naočale. Tu je naravno i problem manje djece, one do četvrtog razreda osnovne škole, koja nisu sposobna biti sama kod kuće bez ikakvog nadzora. U slučaju da roditelji nemaju neku alternativnu varijantu, cijela se obitelj preko noći može naći u prilično nezavidnoj situaciji.

Ali s druge strane, privremeni prekid nastave nema apsolutno nikakvih financijskih šteta po gospodarstvo. Ako se zatvore kafići, restorani ili teretane, a kamoli neki veći gospodarski objekti, šteta za proračun je izravna. Ne samo zbog toga jer tvrtke koje ne rade neće uplaćivati u proračun, nego će se iz njega morati, barem je tako dosad bio običaj, isplaćivati plaće njihovih radnika. Ako se škole privremeno zatvore, nema nikakvih novih negativnih efekata. Usto bi se čak i uštedjelo još nešto sredstava koja bi se inače potrošila za struju i ostale komunalije. Pored toga, privremeno zatvaranje škola ipak bi utjecalo na brzinu i opseg širenja epidemije. Aktualni podaci kažu da se dnevno koronom od početka nastave nakon zimske stanke zaražava oko tisuću učenika i oko stotinjak učitelja i profesora. Za očekivati je da bi se ove brojke brzo mogle početi povećavati geometrijskom progresijom. Očito je da se mladež, što je normalno i očekivano, intenzivnije družila tijekom proteklih praznika. Božić, Nova godina, skijanje, izlasci, kombinirano s omikronom koji se jako brzo širi, dovelo je do toga da se puno mladih zarazilo. I onda su oni takvi prije nekoliko dana zasjeli u školske klupe. I prenijeli virus svojim kolegama koji su ga onda proslijedili svojim ukućanima. Omikron je manje opasan od prethodnih varijanti, ali ako i njega zakači neka baka ili neki djed, može se svašta dogoditi. Posebno ako nisu cijepljeni.

Naravno, nije nimalo lako onima koji moraju donijeti odluku o tome hoće li se škole privremeno zatvoriti. Osim spomenutih, postoji još niz razloga i za i protiv intervencije u rad škola. Cijela je stvar dodatno osjetljiva jer se radi o djeci i maloljetnicima. Nikome nije svejedno kada je u pitanju ova populacija. Ali možda se ipak trebalo posegnuti za time da prva dva ili tri tjedna škole ostanu zatvorene. Da se naprosto izvjetre virusi uhvaćeni tijekom tuluma, partija, izlazaka i skijanja, koji su se događali krajem prosinca ili početkom siječnja. Pa da onaj koji se zarazio ili onaj koji je s njim bio u kontaktu ostanu u kakvoj-takvoj izolaciji. I da se tek onda krenulo s nastavom uživo. Mada, lako je biti pametan poslije bitke.