Uvodnik

Mir kao Bidenov imperativ

Tihana Tomičić

Reuters

Reuters

Neke grupacije ekstremista u SAD-u imaju svoje paravojne postrojbe, milicije, radi se praktički o naoružanim odredima rasista i ekstremista koji ne mogu zamisliti da na čelu države, uz Bidena, može biti njegova zamjenica afroameričkog porijekla koja je, dakle, i žena. Stoga novi američki predsjednik u prvom redu ima zadatak zadržati mir u zemlji koja je »galvanizirana« trumpovskom politikom te je stoga i njegov nastupni govor upravo morao ići u smjeru u kojem je išao

placeholder


U Americi je danas novi dan – s tom je porukom novog američkog predsjednika Joa Bidena počeo njegov mandat i dan inauguracije. To je dan u kojem je iz Bijele kuće napokon morao otići čovjek koji je četiri godine širio crnilo i doista dan u kojem Amerika dobiva novu priliku, okreće novi list. No to je poruka za budućnost, a zapravo je glavna vijest jučerašnjeg dana u tome da je sama inauguracija prošla bez incidenata, da je Biden uspio preuzeti Bijelu kuću i da je prijenos vlasti na koncu ipak obavljen na miran način.



Upravo ta činjenica, da Amerika u 21. stoljeću slavi miran prijenos vlasti, zapravo je i najmračnije naslijeđe dosadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa – on je SAD posljednjih dana svog mandata gurnuo u eksplozivnu situaciju u kojoj je nasilje gotovo preuzelo mjesto demokratskih procedura, u kojemu je nepriznavanje izbornog rezultata gotovo porazilo vladavinu prava i u kojoj su nazadni tzv. bijeli suprematisti na rubu filofašističke rasističke politike gotovo stavljeni u poziciju da pobijede modernu demokratsku Ameriku, što bi bio poraz svjetske demokracije u cjelini. Točnije, ne da pobijede, nego da pokušaju stvoriti okolnosti kaosa u kojemu bi to nastojali učiniti.
U tom kontekstu, Bidenu nije preostalo drugo, nego održati moćan, ali pomirljivi govor u kojem je bezbroj puta pozvao na jedinstvo i mir. Neslaganje ne mora značiti rat, njegova je poruka neistomišljenicima, Trumpovim obožavateljima. U svom se govoru devedeset posto vremena bavio unutarnjim političkim pitanjima Amerike, dok je samo u nekoliko rečenica poslao poruku vanjskoj politici, kojoj je obećao vraćanje starih savezništava iz vremena Baracka Obame. Morao je tako govoriti: Biden je suočen s ogromnim podjelama u društvu koje je u prvom redu stvorio sam Trump svojom retorikom i stilom, a tek onda koronavirus i gospodarske posljedice koje su iz toga proizašle. Te se strasti u najvećoj sili svijeta pod hitno moraju smiriti i zato je obraćanje novog američkog predsjednika moralo proći u pozivanju na srce, ljubav, jedinstvo i mir. Biden je ispravno poentirao što je iza Trumpa ostalo – mržnja, ljutnja, konflikt, mrak…


Ne treba zaboraviti tko je bio Trump – čovjek koji je sagradio zid prema Meksiku, zabranio useljavanje pripadnika muslimanske vjere u zemlju, prekinuo globalni pakt o klimatskim promjenama, otvorio rad s Kinom, približio se drugom diktatoru Vladimiru Putinu, na teoriji o fake newsu američkih medija podijelio društvo. Biden to naziva novom lažnom stvarnošću i to je najgora ostavština bivšeg predsjednika – činjenica da se istina izgubila iz vida, a da su se na lažnim, fabriciranim podjelama potom stvorile stvarne promjene. Trenutak kad su Trumpovi pristaše prije dva tjedna nasilno provalili u Capitol, bio je vrhunac te potpuno promašene, ali jednako tako i nevjerojatno opasne politike. Neke grupacije ekstremista u SAD-u imaju svoje paravojne postrojbe, milicije, radi se praktički o naoružanim odredima rasista i ekstremista koji ne mogu zamisliti da na čelu države, uz Bidena, može biti njegova zamjenica afroameričkog porijekla koja je, dakle, i žena. Stoga novi američki predsjednik u prvom redu ima zadatak zadržati mir u zemlji koja je »galvanizirana« trumpovskom politikom te je stoga i njegov nastupni govor upravo morao ići u smjeru u kojem je išao. Samo jedna kriva riječ bila bi iskra koja može zapaliti sukobe.
Da to nije lak posao za Bidena, pokazuje i posljednja poruka koju je Donald Trump poslao: »Doviđenja, hvala, vratit ćemo se u nekoj formi.« Izrečena iz njegovih usta, ta poruka zvuči kao prijetnja jer može sugerirati da je on, iako će se vjerojatno vrlo brzo naći u osobnim financijskim problemima, možda spreman financirati ili na druge načine supotirati one koji neće priznati Bidenove izborne glasove, koji će ga i dalje osporavati ili koji ga žele na bilo koji način iz Bijele kuće ukloniti. Na Bidenu je spor, ali dostižan posao da prevlada takve prilike, politikom malih koraka kojima će odobrovoljiti većinu građana da poštuju izborni rezultat, procedure i demokraciju.




Ove američke prilike naravno nisu važne samo zbog same Amerike – Trumpovim odlaskom i ostali će desni populisti, kakvih je mnogo i u zemljama Europske unije, ali i regije, izgubiti saveznika. Utoliko je Bidenov dolazak na čelo SAD-a važan trenutak i za Europu. Poruka mirnog prijenosa vlasti važna je na globalnoj razini.