Konačno su završila nagađanja i natezanja oko toga koliko će iznositi minimalac u idućoj godini i hoće li uopće rasti u odnosu na sadašnjih 970 eura bruto. Premijer je iz Bruxellesa, daleko od sindikata i poslodavaca, poručio da će bruto minimalna plaća iduće godine porasti na 1.050 eura. Ne može se reći da su sindikati tom odlukom sretni i zadovoljni, jer su predlagali 1.130 eura, ali će u svakom slučaju biti manje nesretni, za razliku od Hrvatske udruge poslodavaca koja ovom najavom neće biti uopće zadovoljna, jer je od Vlade tražila da minimalac dogodine uopće ne raste, ako je ikako moguće.

U Hrvatskoj inače nismo navikli da se rasprava o minimalnoj plaći provlači kroz medije i konferencije za novinare kao ove godine. O njoj socijalni partneri – Vlada, sindikati i poslodavci – tijekom listopada raspravljaju iza zatvorenih vrata nakon čega Vlada donosi konačnu odluku, svidjelo se to ostalim socijalnim partnerima ili ne. Ove smo godine, međutim, svjedočili pravom medijskom cirkusu između poslodavaca i sindikata, u kojemu su jedni širili paniku da će rast minimalca pozatvarati radna mjesta i natjerati tvrtke da proizvodnju presele izvan Hrvatske, a drugi ih zbog toga izvrijeđali ne birajući riječi i zaprijetili klasnom borbom. Povjesničari ionako upozoravaju da trenutna geopolitička situacija u Europi neodoljivo nalikuje onoj s kraja 30-ih godina prošlog stoljeća, pa nas ne bi trebala iznenaditi ni nova klasna revolucija.

Sindikate je naime razbjesnio apel koji su poslodavci uputili Vladi, a prema kojemu traže odgodu povećanja minimalca na godinu dana kako bi se, kažu, očuvala radna mjesta i investicije privatnog sektora koje su skoro pa zamrle. A po HUP-u, sve je zamrlo, pa i produktivnost poduzeća koja nije u nadležnosti radnika, nego menadžmenta, a sve zbog toga što smo zadnjih godina rekorderi po rastu plaća u Europskoj uniji koji privatnici ne mogu pratiti. Vladi stalno spočitavaju da je plaće u javnom sektoru podigla političkom odlukom, dok privatnici to rade na temelju ostvarenih rezultata i rasta produktivnosti (evo je opet!). I to je razbjesnilo sindikate pa su upitali koliko su produktivni menadžeri koji dobivaju visoke godišnje bonuse te kako to da su oni tako profitabilni i produktivni, a hrvatski radnik nije produktivan?

No, glavna poruka koju su sindikati uputili je da se sa sadašnjom minimalnom plaćom ne može preživjeti jer ju je pojela inflacija i u pravu su kada upozoravaju da je udruga poslodavaca zatražila zamrzavanje samo minimalne, ali ne i najviših plaća u zemlji, iako se u HUP-u opravdavaju da rast minimalne plaće za sobom povlači i rast ostalih plaća. Čak i u uvjetima kada smo dosegnuli 77 posto prosjeka razvijenosti EU-a i kad imamo povijesno nisku razinu nezaposlenosti (toliko nisku da se u ekonomskoj teoriji zove puna zaposlenost), pa čak i uzimajući u obzir opasku da nam plaće rastu brže od prosjeka Unije, tražiti da se zaustavi rast minimalca malo je previše za probaviti, čak i ako dolazi od poslodavaca.

Možemo se donekle složiti s činjenicom da je Vlada plaće u javnom sektoru digla političkom odlukom i da bi dio poduzeća možda mogao zatvoriti pojedino radno mjesto ako naraste minimalac, no treba istaknuti da minimalac samo štiti ili bi trebao štititi radnika od siromaštva i da to nije ni prosječna, a kamoli plaća dostojna srednjeg sloja koja bi po mnogim izračunima trebala iznositi 2.025 eura neto, kako su nedavno obznanili sindikati na svjetski Dan dostojanstvene plaće.

I ta famozna bruto plaća od 970 eura iznosi svega 754 eura neto, no zbog stalnog rasta cijena, njezina prava vrijednost svela se na tek 570 eura jer je rast minimalca umanjila inflacija koja je od 2021. do lani kumulativno iznosila 32 posto, a kad dodamo i procjenu stope inflacije za ovu godinu od 3,7 posto, sa spomenutim iznosom može su kupiti još manje dobara i usluga. U isto vrijeme, točnije od 2019. dobit poslodavaca porasla je 112 posto.

Inzistiranjem na rastu minimalca, čak i pod uvjetom da tvrtke zbog toga odlaze iz Hrvatske, u što je teško povjerovati, sindikati žele spriječiti da postanemo zemlja niskih plaća i visokih profita. Minimalac zasad raste, ali nedovoljno.