Ponekad politiku ili neko razdoblje u politici obilježi ne samo ono što se dogodilo, nego i što se nije dogodilo.

Tako smo u protekloj godini svjedočili samozatajnom ponašanju predsjednika Zorana Milanovića, a samim time nije bilo toliko sukoba s premijerom Andrejom Plenkovićem, pa je sve izgledalo kao malo produženo zatišje.

Ne treba zaboraviti da je 2025. bila tek prva godina drugog Milanovićevog mandata – štoviše, drugi krug izbora za predsjednika Republike održan je 12. siječnja 2025. godine. Inauguracija je bila tek sredinom veljače, a predsjednik je izbore dobio na istoj agendi i narativu kao i u svom prvom ciklusu, s porukama da će biti zaštitnik Ustava i govoriti u ime naroda. U toj godini Milanović je nekoliko puta zagrmio oko Rusije, ali s već ranije poznatim stavovima, a ostale teme manje su ga zanimale. Rekao je ponešto o nasilju kojem smo svjedočili u Splitu, i vrlo rijetko o drugim temama – jer, izjave praktički nije ni davao, svega nekoliko puta je stao pred novinare.

Osim oko jedne teme, a to je rotacija veleposlanika – opet je bio u svom stilu komičan i ironičan, pa je poručio da je »pristao na sve poput očajne ljubavnice«.

Upravo ta tema ostaje i glavno pitanje na kojem bi odnosi dvaju brda mogli biti zaoštreni i u 2026. godini. Naime, poznato je da je Milanović smanjio broj mjesta veleposlanika na kojima inzistira – nekad je tražio omjer 50:50, a onda je pristao na oko 25 mjesta. No, pokazalo se da je drugoj strani, MVEP-u i Vladi, neprihvatljivo desetak ljudi koje Milanović nudi. Premijer Plenković odavno mu je poručio da nije poanta da zbrine svoje prijatelje, a u razgovoru za naš list Plenković je jasno rekao da će se detaljno razgovarati o svakoj destinaciji i svakom čovjeku, i da postupak tek kreće u stvarnu proceduru. Mogla bi cijela 2026. proći u tome. Uz to, uskoro bi se trebao doznati i stav Plenkovića o Milanovićevoj kandidatkinji za predsjednicu Vrhovnog suda Mirti Matić, a u slučaju da on bude pozitivan, to bi moglo lakše pokrenuti i daljnje pregovore o imenovanju novih veleposlanika i konzula. Dakle, možda će već početkom 2026. biti otklonjena dva krupna razloga konflikta Plenkovića i Milanovića, jer to su spojene posude.

No, ako jedan problem ne bude riješen, to će samo zakomplicirati i rješenje diplomatske službe. Lako je tipovati na to da će 2026. proći u sporim procesima.

Tako možemo očekivati da će ove godine predsjednik Milanović ostati otprilike na istoj dinamici rada kao i ove godine – u tišini će pokušati izgurati ono što je njemu bitno.

Ali ako u tome ne uspije – e, tada bi možda 2027. mogla biti itekako zanimljiva. To je već nova predizborna godina za izbore za Sabor – oni slijede 2028. A predikcija je vrlo jednostavna: ako se Milanović i Plenković ne dogovore oko dva dva spomenuta pitanja tijekom 2026. godine, tada bi mogla uslijediti Milanovićeva odluka ide li opet na parlamentarne izbore.

Ne treba se puno podsjećati kako je to izgledalo 2024. godine – predsjednik je »upao« u prostor parlamentarnih izbora kao kandidat za premijera SDP-a, no nije dao ostavku na mjesto šefa države i Ustavni sud mu je zabranio kandidaturu. Tako je HDZ ostao pobjednik, a Plenković dobio svoj treći mandat.

U krugovima bliskim Milanoviću već se neko vrijeme spominje mogućnost da on, ako mu »pukne film« oko veleposlanika i Vrhovnog suda, može na naredne parlamentarne izbore opet ići, ali ne kao kandidat SDP-a, nego kao nezavisni kandidat. Kvaka je u tome da bi u tom slučaju SDP i Možemo! sa svojom predizbornom koalicijom pokušali skupiti svoj dio glasova, a Milanović sa svojom nezavisnom listom i nizom osoba koje on smatra društveno važnim i prepoznatim uglednicima, još jedan dio glasova na centru ili čak na desnici.

Onda bi nakon izbora ti mandati SDP-a, Možemo! i Milanovića činili cjelinu za sklapanje većine nasuprot HDZ-u i Plenkoviću – dakle te dvije liste se ne bi sudarale, nego bi se radilo o triku za objedinjavanje glasova ljevice i centra putem dva kolosijeka.

To je zasad sigurno tek ideja, i ovisit će o nizu inputa. Ali i u HDZ-u su svjesni toga, zato je posve izvjesno da će oni također poraditi na koalicijskom okrupnjavanju.