Hrvatska je u Splitu bila domaćinom velikog samita mediteranskih zemalja – članica EU-a, a odaslano je nekoliko prilično važnih poruka koje se tiču ne samo ovog dijela svijeta, nego i općenitih problema vezanih uz rast cijena goriva na svjetskim tržištima, posredno i rata u Ukrajini, ali i transatlantskih odnosa sa SAD-om, kao i ključne teme idućeg tjedna na europskoj razini – novog EU proračuna do 2034. godine.

No, prije svega toga, zemlje Mediterana iz europskog kruga jasno su poručile kako negiranje genocida ni za jednu zemlju kandidatkinju ne može biti ulaznica za pristupanje Europskoj uniji. Jasna je to poruka srbijanskoj politici Aleksandra Vučića, koji svoju aktualnu kampanju za izbore u Srbiji pothranjuje dodatnim nacionalističkim ispadima i folklorom, kao što je bio slučaj sahrane ratnog zločinca Ratka Mladića. Nije ta poruka europskih čelnika na samitu »isisana iz prsta« – nakon što se pokazalo da vrh EU-a nije baš najbolje shvatio iz prve što se to događalo u Srbiji oko ispraćaja zločinca Mladića, oči im je otvorio sam Plenković koji je sada do kraja poentirao na ovoj temi, jer je devet mediteranskih država usuglasilo zajedničku poruku da veličanje ratnih zločina i genocida predstavlja prepreku na putu prema članstvu u EU-u. Hrvatska je u Splitskoj deklaraciji osigurala zajednički stav o tom pitanju, a premda nijedna zemlja nije izrijekom prozvana, poruka se ponajprije odnosi na Srbiju.

Od država kandidatkinja u deklaraciji se zahtijeva »istinska predanost pomirenju i nedvosmisleno odbacivanje veličanja ratnih zločina i genocida«. Čelnici MED9 istodobno podupiru europsku budućnost zapadnog Balkana, naglašavajući da je proširenje geostrateško ulaganje u mir, sigurnost i prosperitet. Uz reforme, vladavinu prava i dobrosusjedske odnose, time se posebno ističe i odgovornost u odnosu prema ratnim zločinima – dakle, i slijepcu je jasno da je Vučić svojom trenutnom kampanjom možda nešto učinio za sebe, jer ima šansu dobiti novi mandat, i to premijera. Ali svakako je učinio sve loše za Srbiju, koja je danas dalje od EU-a nego što je bila i nekoliko godina unatrag. S takvom politikom ona ostaje u rikvercu, ili bar leru.

Druga bitna tema je europski proračun, koji će biti tema na Europskom vijeću idućeg tjedna. Radi se o sedmogodišnjem proračunu, dakle dugoročnom smjeru u kojem će se razvijati EU. Ta tema ima dva kraka – prvo je pitanje hoće li se gospodarstva država članica usmjeravati k vojnoj industriji ili nekim drugim oblicima razvoja, pri čemu poljoprivreda mora ostati posebno zaštićena. A druga je tema jesu li najjače države članice voljne nastaviti uplaćivati za manje zemlje, a da pritom ostanu pred zidom jer bilježe i vlastite unutarnje krize. U tim krizama Francuska se suočava s pobunom mladih i prosvjedima, a Njemačka s posrnulim gospodarstvom i jačanjem desnog AfD-a, i ona je glavni predvodnik nacija »štedljivih«. Tu grupaciju uglavnom čine sjeverne zemlje, i inače štedljive, ali ovoga puta motivirane krizama u vlastitim redovima. Njemačka ni ne krije da nije spremna više u istoj mjeri financirati čak ni poljoprivrednu politiku, a kamoli druge potrebe onih koji su većinom neto korisnici europskog proračuna.

Što se manjih država tiče, među kojima je i Hrvatska, iza fraza o konvergenciji, koheziji i sličnim birokratskim briselskim pojmovima, stoji dilema hoće li one nastaviti baratati istom razinom sredstava kao dosad. Taj novac dosad se često nazivao »helikopterskim novcem« kad je o tome govorila oporba u Hrvatskoj, i imperativ je manjih država da nove krize ne donesu pad financiranja. A to povlači i pitanje hoće li glas malih država uopće vrijediti kao dosad unutar EU-a.

Iako zvuče kao neke političke fraze, to su supstancijalna pitanja za Hrvatsku. No svejedno, jučerašnji skup sa svojim je porukama jedan od onih koji pokazuje da uloga Hrvatske nije tek protokolarna.

Upravo u situaciji u kojoj se pokazuje da Srbija vrlo jasno bira stranu koja je gura dalje od okrilja Europske unije, k istoku, uloga Hrvatske u regiji proporcionalno nastavlja rasti. Pritom, Mediteran je jedna od tih točaka gdje se mjeri sigurnost Europe u vojnom, ali i gospodarskom smislu, stoga je ovaj skup dobar uvod u razgovore koji će se idućeg tjedna voditi i o proračunu.