Razvoj Hrvatske ne smije imati stranački predznak, kao ni razvoj Rijeke
Rijeka je u bivšoj Jugoslaviji bila grad koji je u potpunosti iskoristio izvrsnu geostratešku poziciju za razvoj luke i lučkih djelatnosti. Riječka je luka bila sila u bivšoj državi. Onda je došao rat pa su lučke djelatnosti, ali i brodarske, krenule nizbrdo. Da je netko rekao sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća da će netragom nestati najprije Jugolinija, a onda Croatia line, vjerojatno bi ga proglasili ludim. Nažalost, riječka je brodarska tvrtka doživjela havariju i potonula je nepovratno u bezdan. Slična se sudbina, tako se činilo, spremala i riječkoj luci početkom 90-ih godina prošlog stoljeća. Činilo se da lučkim djelatnostima nema spasa i da će sve otići kvragu, zajedno s izvrsnim geostrateškim položajem grada koji se stoljećima razvijao baš zbog pozicije na kojoj je nastao.
Malo je dobrih vijesti stizalo iz riječke luke, a javnost se, umjesto tonama prekrcanog tereta, češće bavila političkim igrama oko imenovanja direktora. A luka je tonula. Onda su se stvari ipak promijenile.
Počeli su puhati povoljniji vjetrovi u jedra lučkoga broda koji se već opasno nagnuo. Da stvari mogu biti bolje, pokazao je najprije projekt novog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici kojim upravlja tvrtka Adriatic Gate Container Terminal (AGCT) koji je završen 2013. godine. Tim je projektom dokazano da se može iskoristiti lučki potencijal Rijeke.
Onda se počelo pričati o novom kontejnerskom terminalu na Zagrebačkoj obali. U onom beznađu činilo se da je riječ o šarenoj laži i da od toga nikada neće biti ništa. Tim više što je projekt počeo s porođajnim mukama zbog kojih se budila sumnja u realizaciju novog kontejnerskog terminala u zapadnom dijelu grada.
Danas više nema nikakve sumnje da će kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali kojim upravlja Rijeka Gateway biti u funkciji do svibnja 2025. godine. Nema u Rijeci čovjeka koji nije pesimističan kada je riječ o budućnosti grada zbog depopulacije koja prijeti da grad padne ispod 100.000 ljudi koji u njemu žive. Upravo ovakav projekt može okrenuti negativne trendove jer se očekuje da će na samom terminalu biti zaposleno oko 350 ljudi, a u prvoj fazi terminala očekuje se godišnji promet od 650 tisuća TEU-a. Izvršni direktor Rijeka Gatewaya Koen Benders najavljuje da će u ovaj projekt Maersk grupa i Enna Logic uložiti više od 480 milijuna eura do 2026. godine. Time bi se stvorili uvjeti za otvaranje preko tisuću radnih mjesta izravno vezanih za poslovanje terminala, a neizravno zapošljavanje moglo bi biti još i veće. Izvršni direktor Rijeka Gatewaya Tomislav Žunić naglašava da je riječ o najvećoj pojedinačnoj investiciji na području Lučke uprave Rijeka, ali i da je riječ o terminalu koji će postaviti nove standarde na području transporta kontejnera, logistike, ali i zaštite okoliša.
Znači, riječ je o vrlo važnom projektu i za Rijeku, i za Hrvatsku. Da je tome stvarno tako, svjedoči i to što je u Rijeku došla danska premijerka Mette Frederiksen, a domaćin joj je bio hrvatski premijer Andrej Plenković. I čovjek kojemu su riječki lučki i infrastrukturni zahvati životno djelo, a riječ je o ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću.
On je najavio još jedan projekt koji trenutno izgleda kao fikcija. Kao što je kao fikcija izgledala i izgradnja novog kontejnerskog terminala na zapadu grada, a koji će vrlo brzo postati realnost.
– Gledamo i budućnost i kontejnerski terminal u Omišlju, na otoku Krku, koji bi trebao imati kapacitet od čak tri i pol milijuna TEU-a. Činjenica je da Rijeka ima veliki potencijal, što otvara mogućnost njegove realizacije, iako je sada još u fazi planiranja i razrade, pojasnio je Butković.
On je podsjetio da je projekt Rijeka Gateway počeo prije 20-ak godina i da su u njegovoj realizaciji sudjelovale i SDP-ova i HDZ-ova vlada. Razvoj Hrvatske ne smije imati stranački predznak, kao ni razvoj Rijeke.
Zato je dobro da su na Zagrebačkoj obali bili riječki gradonačelnik Marko Filipović i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina. Jer, kao što reče riječki gradonačelnik – razvoj luke nije značajan samo za Rijeku, značajan je za Hrvatsku. Srećom da su zadnjih 20 godina svi svjesni te činjenice.
Damir Cupać
Luka život znači
Damir Cupać
07. ožujak 2023 12:40
Foto: M. LEVAK
Razvoj Hrvatske ne smije imati stranački predznak, kao ni razvoj Rijeke
Rijeka je u bivšoj Jugoslaviji bila grad koji je u potpunosti iskoristio izvrsnu geostratešku poziciju za razvoj luke i lučkih djelatnosti. Riječka je luka bila sila u bivšoj državi. Onda je došao rat pa su lučke djelatnosti, ali i brodarske, krenule nizbrdo. Da je netko rekao sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća da će netragom nestati najprije Jugolinija, a onda Croatia line, vjerojatno bi ga proglasili ludim. Nažalost, riječka je brodarska tvrtka doživjela havariju i potonula je nepovratno u bezdan. Slična se sudbina, tako se činilo, spremala i riječkoj luci početkom 90-ih godina prošlog stoljeća. Činilo se da lučkim djelatnostima nema spasa i da će sve otići kvragu, zajedno s izvrsnim geostrateškim položajem grada koji se stoljećima razvijao baš zbog pozicije na kojoj je nastao.
Malo je dobrih vijesti stizalo iz riječke luke, a javnost se, umjesto tonama prekrcanog tereta, češće bavila političkim igrama oko imenovanja direktora. A luka je tonula. Onda su se stvari ipak promijenile.
Počeli su puhati povoljniji vjetrovi u jedra lučkoga broda koji se već opasno nagnuo. Da stvari mogu biti bolje, pokazao je najprije projekt novog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici kojim upravlja tvrtka Adriatic Gate Container Terminal (AGCT) koji je završen 2013. godine. Tim je projektom dokazano da se može iskoristiti lučki potencijal Rijeke.
Onda se počelo pričati o novom kontejnerskom terminalu na Zagrebačkoj obali. U onom beznađu činilo se da je riječ o šarenoj laži i da od toga nikada neće biti ništa. Tim više što je projekt počeo s porođajnim mukama zbog kojih se budila sumnja u realizaciju novog kontejnerskog terminala u zapadnom dijelu grada.
Danas više nema nikakve sumnje da će kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali kojim upravlja Rijeka Gateway biti u funkciji do svibnja 2025. godine. Nema u Rijeci čovjeka koji nije pesimističan kada je riječ o budućnosti grada zbog depopulacije koja prijeti da grad padne ispod 100.000 ljudi koji u njemu žive. Upravo ovakav projekt može okrenuti negativne trendove jer se očekuje da će na samom terminalu biti zaposleno oko 350 ljudi, a u prvoj fazi terminala očekuje se godišnji promet od 650 tisuća TEU-a. Izvršni direktor Rijeka Gatewaya Koen Benders najavljuje da će u ovaj projekt Maersk grupa i Enna Logic uložiti više od 480 milijuna eura do 2026. godine. Time bi se stvorili uvjeti za otvaranje preko tisuću radnih mjesta izravno vezanih za poslovanje terminala, a neizravno zapošljavanje moglo bi biti još i veće. Izvršni direktor Rijeka Gatewaya Tomislav Žunić naglašava da je riječ o najvećoj pojedinačnoj investiciji na području Lučke uprave Rijeka, ali i da je riječ o terminalu koji će postaviti nove standarde na području transporta kontejnera, logistike, ali i zaštite okoliša.
Znači, riječ je o vrlo važnom projektu i za Rijeku, i za Hrvatsku. Da je tome stvarno tako, svjedoči i to što je u Rijeku došla danska premijerka Mette Frederiksen, a domaćin joj je bio hrvatski premijer Andrej Plenković. I čovjek kojemu su riječki lučki i infrastrukturni zahvati životno djelo, a riječ je o ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću.
On je najavio još jedan projekt koji trenutno izgleda kao fikcija. Kao što je kao fikcija izgledala i izgradnja novog kontejnerskog terminala na zapadu grada, a koji će vrlo brzo postati realnost.
– Gledamo i budućnost i kontejnerski terminal u Omišlju, na otoku Krku, koji bi trebao imati kapacitet od čak tri i pol milijuna TEU-a. Činjenica je da Rijeka ima veliki potencijal, što otvara mogućnost njegove realizacije, iako je sada još u fazi planiranja i razrade, pojasnio je Butković.
On je podsjetio da je projekt Rijeka Gateway počeo prije 20-ak godina i da su u njegovoj realizaciji sudjelovale i SDP-ova i HDZ-ova vlada. Razvoj Hrvatske ne smije imati stranački predznak, kao ni razvoj Rijeke.
Zato je dobro da su na Zagrebačkoj obali bili riječki gradonačelnik Marko Filipović i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina. Jer, kao što reče riječki gradonačelnik – razvoj luke nije značajan samo za Rijeku, značajan je za Hrvatsku. Srećom da su zadnjih 20 godina svi svjesni te činjenice.