Građani su zapljusnuti iznenadnim valom optimizma koji stiže s različitih strana – iz vlade, međunarodnih institucija i od ekonomskih analitičara. Međunarodni monetarni fond (MMF) spjevao je našoj zemlji poticajnu prognozu kakva se ne pamti desetljećima.

Ustvrdio je da pandemijski šok pruža Hrvatskoj povijesnu priliku da riješi svoje ekonomske nevolje i smanji zaostajanje za razvijenim zemljama, uz pomoć milijardi eura koje će u šest godina dobiti iz Europske unije.

Taj polet nije slučajan, jer se tijekom ovog proljeća, osobito u lipnju, u Europi i svijetu dogodio gospodarski preokret. Nakon jenjavanja trećeg vala pandemije i ubrzanog cijepljenja gospodarstvo se posvuda otvara, a industrija, trgovina i ugostiteljstvo oživljavaju brzinom nezapamćenom već desetljećima.

Ako se počneš izvlačiti s dna jame, u koju su se zemlje i njihova gospodarstva strovalila u prošlih godinu dana, nije čudno ako je odskok velik.

To što je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić primijetio da je broj noćenja turista u našoj zemlji tijekom lipnja skočio za 80 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, a u prvih šest mjeseci za više od 50 posto – samo je dio šire slike koja pokazuje da se život posvuda normalizira dok ljudi masovno napuštaju prisilne karantene.

Građani sve više izlaze, restorani, kafići i hoteli se otvaraju, a države postupno poslodavcima smanjuju davanje subvencija za očuvanje radnih mjesta, ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europi. Trgovački centri, kazališta, muzeji, nacionalni parkovi imaju sve više posjetitelja, vozila u javnom prometu svaki su tjedan sve punija, a gužva na cestama sve je očitija.

O oživljavanju ekonomije svjedoči i podatak da je učestalost putovanja zaposlenih na radno mjesto u najvećim europskim gospodarstvima, u eurozoni, sredinom lipnja bila samo 10 posto manja nego prije početka pandemije, prema podacima Google Mobility Reporta.

Drugim riječima, putovanja na posao bilo je znatno više nego u lipnju prošle godine, kada su mjere protiv pandemije popustile i kada su mnogi pogrešno mislili da je s koronom završeno.

U europskoj gospodarskoj lokomotivi, Njemačkoj, mnogi su građani tijekom pandemije manje trošili. Sada ušteđevinu vade na sunce, pa su njihovi posjeti trgovačkim centrima i rezervacije za restorane trenutačno viši nego u lipnju prošle godine, prema agencijama koje to dnevno prate.

Silno se povećava potražnja za putovanjima na odmor, ali treba imati na umu da je zračni promet došao tek na 50 posto od razine prije korone, prema Eurocontrolu. To znači da turisti iz Njemačke i sjevernijih zemalja opet prednost daju odlasku na odmor osobnim automobilima.

Budući da je Hrvatska turistima bliža od zemalja poput Grčke i Turske, očito je da ponovo može očekivati bolju turističku žetvu od ostalih.

U ovom trenutku nije bitno to što se kretanje ljudi i gospodarska aktivnost još nisu vratili na razinu prije pandemije. To je previše za očekivati. Bitno je da se uslužni sektor posvuda naglo oporavlja, a industrija još više zatrčava.

Prema prvim rezultatima lipanjskog istraživanja IHS Markita, gospodarstvo eurozone u drugom tromjesečju bilježi »impresivnu ekspanziju«, koja u trećem kvartalu može biti još veća. Ekonomisti vjeruju da bi se gospodarstvo Hrvatske moglo vratiti na razinu prije pandemije za godinu i pol. Sadašnji optimizam ulijeva nadu će se neke europske zemlje vratiti »na staro« i prije, već do kraja ove godine.

Međutim, ima jedno »ali«. Na »nebo koje se razvredrava«, kako to kaže MMF, mogu su navući tamni oblaci zbog mutirajuće korone koja još nije pobijeđena. Za svladavanje korone potrebno je cijepiti 80 posto ljudi, a do toga smo još daleko.

Zaključak nije teško naslutiti. Hoće li se korona vratiti i ponovno pokvariti život i gospodarstvo, ovisi ne samo o tome kako će se ponašati hrvatske vlasti i poduzeća, nego i o tome hoće li se građani nastaviti cijepiti. Tko god želi da ovog ljeta i jeseni smanji rizike za svoje i nacionalno zdravlje, za svoje radno mjesto i gospodarstvo, zna što mu je činiti.