Riješene su dvojbe oko budućnosti nebodera bivšeg Vjesnika – jedan od simbola Zagreba morat će se rušiti, po mogućnosti što prije jer ovakav kakav jest prijeti životima ljudi i imovini. Stručnjaci iz Hrvatskog centra za protupotresno inženjerstvo kažu da postoji i vjerojatnost da bi se mogao urušiti sam od sebe. Dovoljno je slabo podrhtavanje tla ili olujni udari vjetra da ugroze statiku nebodera koji se, po ocjeni struke, nalazi na granici nosivosti.

Neboder će se tako rušiti jer nakon požara više ne može stajati na svojim nogama, a sve i da mu je očuvana statika i da nije opasan kao takav, teško da bi se išlo u njegovu obnovu jer građevinari uglas viču da obnova desetljećima zapostavljenog kompleksa ne bi imala smisla. Odnosno, bila bi toliko skupa da bi bilo bolje neboder rušiti pa graditi cijeli kompleks iznova. Da se i išlo u obnovu od nekoliko stotina milijuna eura, dobili bismo zgradu koja ne bi bila ni moderna ni optimalna, a kamoli konkurentna onome što bi se moglo izgraditi od nule, upozoravaju građevinari, odnosno imali bismo loše iskorištenu parcelu na ekskluzivnoj lokaciji, na križanju Savske i Slavonske, žilama kucavicama grada Zagreba.

No, s rušenjem, ili bolje rečeno uklanjanjem nebodera bivšeg Vjesnika treba početi što prije zbog postupka javne nabave za odabir izvođača, koji se u našoj praksi tradicionalno zna otegnuti unedogled zbog žalbi pojedinih ponuđača koji nisu prošli na javnom natječaju. Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i državne imovine Branko Bačić uvjerava da će se postupak odabira projektanta i izvođača ubrzati preko upravitelja zgrade koji nema obvezu objavljivanja javnog natječaja za takve radove. Način financiranja država bi trebala usuglasiti s ostalim suvlasnicima, a ima 70 posto vlasništva nad cijelim kompleksom koji uključuje i neboder.

Ostaje pitanje tko će platiti višemilijunsku štetu. Kazneni zakon, naime, određuje da svaki počinitelj mora nadoknaditi štetu počinjenu kaznenim djelom. Iako odvjetnici smatraju da dvojica mlađih punoljetnika optužena za izazivanje požara neće dobiti maksimalnu zatvorsku kaznu od 10 godina, po pitanju naplate štete su uvjereni da će im oštećena strana ili osiguravajuće društvo »sjesti« na imovinu, što znači da će optuženi mladići biti pod ovrhom do kraja života jer se samo trošak rušenja nebodera procjenjuje na 10 milijuna eura!

Klinička psihologinja Gordana Buljan Flander kaže da je problem u tome što adolescenti ne gledaju unaprijed posljedice svojih djela, nego idu za rizičnim ponašanjem i tako si stvaraju osjećaj pripadnosti, dok nam s druge strane djecu danas odgajaju algoritmi. Podmetanje požara u Vjesnikovom neboderu upravo je posljedica odgoja uz pomoć algoritama jer se, kako se kasnije ispostavilo, radilo o tinejdžerskom izazovu na društvenoj mreži TikTok. Ne bi li se dobio koji »lajk« više. Pa makar i cijeli neboder izgorio. Za to je krivo naše društvo kojoj su djeca samo deklarativno važna, kaže Buljan Flander.

A to što su adolescenti od Vjesnikovog nebodera mislili da je napuštena zgrada u koju mogu ući kad i kako ih je volja, kriva je država zbog nebrige o tako vrijednom kompleksu. Za kojim baš zbog toga nitko ne treba plakati, osim povjesničara umjetnosti jer je Zagreb ostao bez 67 metara visokog simbola modernističke arhitekture koji je u vrijeme izgradnje bio jedna od najmodernijih poslovnih zgrada u Europi. Koju se desetljećima nije održavalo, a kamoli u nju ulagalo. Stoga ne čudi što svaki put priča o Vjesniku eksplodira kada se u Zagrebu otvori ta tema, kaže građevinski stručnjak Saša Perko, i to iz vrlo jednostavnog razloga – jer se radi o jednoj od najvrednijih, ali i najzapuštenijih lokacija u metropoli.

I da nije bilo tog nesretnog požara, priča s Vjesnikovim neboderom odavno bi završila, kao i romantična ideja o spašavanju Ulrichova nebodera, kaže Perko i poručuje da je sad prilika Zagrebu da napravi iskorak, da izgradi potpuno novi, suvremeni kompleks koji će obilježiti novu epohu grada, baš kao što je Vjesnik obilježio onu staru.