Riječko Gradsko vijeće izglasalo je proračun za 2017., ali s napomenom da će početkom godine biti problema s likvidnošću. Opozicija tvrdi da je situacija takva da gradska vlast pozajmicama isplaćuje plaće svojim djelatnicima, da te pozajmice uzima od vlastitih komunalnih poduzeća, te da je ukupni realni minus gradskog budžeta oko 250 milijuna kuna – dakle skoro četvrtina izglasanog proračuna od 948 milijuna kuna.
Izbornu 2017. gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel počinje vrlo neizvjesno, a ako se pokaže da će na blagom lijevom centru dobiti konkurenciju iz redova HNS-a, tada bi mu 2017. mogla biti zaista vrlo teška godina i trebat će je stvarno znati politički »preživjeti«, kako i sam kaže obrazlažući proračun. Naravno, za dio problema kriva je i Vlada koja će s poreznom reformom na koncu ipak skresati dio prihoda Grada Rijeke, ali to nisu svi Obersnelovi problemi. Faza bezglavog trošenja novca iz vremena prije globalne ekonomske krize još nije do kraja sanirana – iako su neki krediti, odnosno obveznice, u međuvremenu riješeni, u to je doba nastala golema rupa, krater u proračunu, i ta kriza zapravo još uvijek traje. Riječki proračun nije trajno oporavljen i konsolidiran. Ali to ne sprečava gradonačelnikov tim da u izbornoj godini ide u nove eksperimente – po svemu sudeći, Grad planira preuzeti primjerice i djelatnost tržnica, onih istih tržnica koje su bile predmetom sporenja na riječkoj političkoj sceni godinama jer su došle u ruke privatnika. Sada Grad tu djelatnost želi natrag pod svoje okrilje. Ali čini se da je ovaj saziv Gradskog vijeća već preumoran da bi dublje ulazio u tu temu.
A zašto? Odgovor je jasan – u Rijeci dolazi do velikog pregrupiranja političkih snaga. Osim što će zdesna na ovim izborima uz kandidata HDZ-a nastupiti i nezavisni Hrvoje Burić s istim političkim predznakom, promjene se događaju i na polu lijevoga centra. PGS će, kako se čini, podržati Obersnela i SDP – prvi put nakon što su izašli iz vladajućeg saveza dalekih dvije tisućitih. Osim što će time izazvati vlastite unutarnje sukobe, jer je dio PGS-a snažno protiv toga, PGS će pljunuti na sve o čemu je govorio tih 15 godina, kritizirajući Obersnelovu politiku svo to vrijeme. Rijeka sigurno nije snažnija u okvirima Hrvatske i Europe nego 2001. godine kad se savez SDP-a i PGS-a u Rijeci bio raspao, a PGS baš sad, kad je Obersnel u krizi povjerenja kod birača, kreće u podršku vladajućima kao stari dobri SDP-ov »joker zovi«. Koliko će biti uvjerljiv takav savez, birači će reći na izborima u svibnju. A ako se na sceni kao kandidat za gradonačelnika iz HNS-a pojavi neki ozbiljniji kandidat, kao što se spekulira sa imenom rektora Pere Lučina, tada će se sigurno raspasti i savez PGS-IDS jer je vrh HNS-a dobio podršku IDS-a za svog kandidata, ako na kraju do toga dođe. To bi značilo da je PGS opet izgubio jednog koalicijskog partnera, a to se u zadnjih nekoliko izbornih ciklusa njima stalno događalo. Općenito, HNS je već odradio dobar dio logistike za izlazak na izbore za gradonačelnika u Rijeci, a potpuno je jasno da za aktualnog gradonačelnika Obersnela prava opasnost ne dolazi zdesna nego upravo iz lijevog centra.
Jasno je da je SDP u Rijeci vrlo teško pobijediti (to jest – dosad uvijek nemoguće), a prava opasnost bio bi jak kandidat iz centra, naročito ako bi ga podržao i dio stranaka koje su sada uz SDP.
U tom smislu, »proračun-propuh« koji ima aktualna gradska vlast, nije najgori problem aktualnoga gradonačelnika. Teže će mu biti ako dobivanjem PGS-a kao partnera izgubi druga dva, HNS i IDS. Laburisti su u međuvremenu praktički nestali, a ostali iz recentnog saveza se broje u promilima. Odluka je sad na HNS-u, a njihova anketa govori da je 80 posto građana Rijeke nezadovoljno smjerom u kojem se grad razvija.
