Realno je očekivati da će HDZ i SDP, također sukladno tim anketama, biti gotovo do u glas izjednačeni. Razlika s prošlih izbora očito će se među njima smanjivati, jer Milanović očekuje da mu vlast sama padne u ruke, a Plenković ipak bitno jača u odnosu na Karamarka. A Most će biti točno na granici na kojoj će steći ono što Božo Petrov zaziva kao svoj »life goal«: da bude »odlučujuća politička snaga«. Bez njih, s tih desetak mandata, ipak se neće moći formirati ni desna ni lijeva većina u Saboru. Dakle, iako bitno oslabljen, Most će opet biti presudan faktor za formiranje vlasti.

Koga god da izabere, međutim, a vjerojatnije je da će to biti HDZ, Hrvatskoj se opet vrlo lako može ponoviti scenarij s prošlih izbora: formiranje nestabilne vlade međusobnog nepovjerenja (dobar primjer međusobnih loših odnosa HDZ-a i Mosta ovih dana je imenovanje ravnatelja HRT-a), te novi prijevremeni izbori opet za šest do osam mjeseci. To se poklapa s lokalnim izborima u svibnju, pa je već sada logično zaključiti da će država pokušati u takvoj situaciji uštedjeti novac organiziranjem dvaju izbora 19. svibnja. Jednako i za slučaj da se vlada formira sa SDP-om.

Drugi scenarij je da Most ponovno maltretira i SDP i HDZ i javnost s beskrajnim pregovorima i ultimatumima, da se ponovi Smičiklasova, predomišljanja i dramljenja, a do dogovora opet ne dođe. Tada opet govorimo o novim, ponovljenim parlamentarnim izborima, vjerojatno opet paralelno s lokalnima u svibnju 2017., a moguće i ranije, ovisno o tome u kojim se ustavnim rokovima i s koliko pokušaja razni mandatari budu neuspješno trudili oformiti većinu, te kako se prema svemu bude postavljala predsjednica Republike.