Indeks percepcije korupcije za 2016. godinu pokazuje da je Hrvatska nazadovala u borbi protiv korupcije za dva boda i da se ponovo ubraja u korumpirane države, stoji u izvještaju Thansparency Internationala Hrvatska za prošlu godinu. Općepoznato je, pak, da je najveći izvor korupcije najniža razina upravljanja, odnosno politika u gradovima i općinama. A čvrsto zapletena, često potpuno neprobojna struktura te filigranski skrojene mreže u lokalnim sredinama, najčešće se pojavljuju u mjestima gdje je godinama na vlasti ista ekipa. Tako se primjerice uvijek smatralo za Zadar gdje je Kalmeta godinama bio na vlasti, a neke stvari su i sudski dokazane, na primjer u Varaždinu u eri Ivana Čehoka, i slično.

Stoga se sada napokon predlaže novo rješenje u Zakonu o lokalnoj samoupravi prema kojem bi se tzv. lokalnim šerifima ograničila vladavina na maksimalno dva mandata. Pljesak na otvorenoj sceni za onoga tko se toga napokon dosjetio!

Hrvatska odavno ima takvo rješenje kad je u pitanju funkcija predsjednika Republike pa se tako, primjerice, Stipe Mesić nije mogao natjecati za treći mandat, nego je prisilno morao u penziju. Iako je viša razina politike, pogotovo ova predsjednička s vrlo ograničenim ustavnim ovlastima puno manje izložena mogućnosti korupcije od općinskih načelnika koji odlučuju o prostornim planovima ili pomorskom dobru, lokalnim cestama ili investicijama, takvo rješenje za vrh države odavno postoji. Sada će se uvesti i na lokalne razine, i to je minimum minimuma koji se trebao primijeniti odavno. Hrvatska bi vjerojatno bila bitno drugačija zemlja da je odredba o maksimalno dva mandata bila uvedena kad i novi ustroj lokalne samouprave, 1993. godine.

Dovoljno se zapitati kako bi, primjerice, Rijeka izgledala da je mandat gradonačelnika dostizao samo osam godina. Tada bismo se s Vojkom Obersnelom bili pozdravili davne 2008., a danas znamo da je ta stabilnost njegova dugogodišnjeg ostanka na toj dužnosti, uz svo uvažavanje legitimiteta i posljednje njegove pobjede na izborima ove godine, među ostalim ipak i rezultiralo okoštalim sustavom gradske uprave i tvrtki u kojima godinama nije bilo promjena ili restrukturiranja, pa neka komunalna društva bilježe i enormne gubitke, ali u »stabilnosti« postojećeg sustava malo tko postavlja pitanja njihova funkcioniranja.

Ako HDZ ostvari najavu svog ministra uprave Lovre Kuščevića da se taj broj mandata u lokalnoj upravi ograniči, to će svakako biti dobrodošlo provjetravanje za niz malih sredina u zemlji. U startu, politika će se već voditi drugačije i poslovi će se morati ubrzati ne bi li se veći projekti dovršavali kroz dva mandata. Možda ne bismo imali sporu Marišćinu da je ovaj zakon od ranije u primjeni. A o indeksu percepcije korupcije koji se bilježi na toj nižoj razini upravljanja, da se i ne govori. Ako je intencija vraćanje povjerenja u politiku i bijeg od jefitnog populizma, tada ovu namjeru svakako treba pozdraviti.

Ako će ova Vlada načelnicima i županima s jedne strane pomoći tako da postanu teže smjenjivi kod pada proračuna, ipak ih barem neće štedjeti dopuštajući im da više dovijeka budu lokalni šerifi. Pohvalno.