Najnoviji Crobarometar izmjerio je da bi za HDZ-ovu koaliciju sada glasalo 31,3 posto birača, a za Kukuriku koaliciju 25,6 posto. Karamarkovi vode Milanovićeve otprilike za petinu. Dva bloka ostala su uvjerljivo najjači politički faktori, a popularnost im još i raste.

  Uz takav trend, ni na parlamentarnim izborima neće biti uslišan vapaj jednog čitatelja portala Index koji se, kao glas onih koji više ne mogu smisliti ni jedne ni druge, apatično pita: »Kad će i hoće li ikada završiti ovaj pakao?«. Pakao dvostranačja, kako ga nazivaju razočarani u desne i u lijeve, koji opet zazivaju formiranje nekog trećeg, srednjeg puta.

No, treći rezultat po redu je Živi zid sa samo 11,6 posto glasova i u dosta velikom je padu. A Čačićeva konstrukcija novog centra, s Linićem, Jadrankom Kosor, Jurčićem i Gabrićem, za sada je na vrbi svirala, a na osobit uspjeh i ne miriše.

  Duopol HDZ-SDP obilježio je predsjedničke izbore, kapitalci Kolinda Grabar-Kitarović i Josipović pomeli su bez muke novake Kujundžića i Sinčića. A u znaku izrazite dominacije Karamarkove i Milanovićeve skupine prošli su nekidan i izvanredni lokalni izbori.

U 17 gradova i općina glasalo je ukupno 57.176 birača, a 88 posto tih glasova pokupile su HDZ-ova i SDP-ova kolicija, opet s vrlo malom razlikom od 533 listića u korist HDZ-a. Glasovi koje su dobile sve ostale stranke i liste čine onaj mršavi ostatak od 12 posto.

  No, izbori za Sabor odvijaju se u deset okruga plus dijaspora, plus manjine, pa bi ozbiljne agencije vrlo skoro trebale naći načina da opipaju raspoloženje u izbornim jedinicama i da se do izbora ostave anketa koje cijelu Hrvatsku tretiraju kao jedan okrug.

  Lako ćemo se podsjetiti da se u svakoj od 10 jedinica bira po 14 zastupnika, da se za mandate, proporcionalno postignutom uspjehu, natječu samo oni koji prijeđu prag od pet posto, te da D’Hondtova metoda izrazito favorizira najbolje plasiranoga.

  S tim pravilima, dvostranačje će na predstojećim parlamentarnim izborima biti samo donekle »razblaženo« uspjesima manjih stranaka, regionalnih stranaka i nezavisnih građanskih lista.

Prva mjesta u većini izbornih okruga pokupit će HDZ i SDP, a time će im pripasti najviše i iz bubnja u koji ide sve što ostane ispod limita od pet posto. Na izborima 2011. u tom depou završilo je čak 25,76 posto glasova. Demoskop – i takav kakav jest – ipak sugerira što će sve biti između.

Pristojan potencijal imaju Živi zid i ORaH, prvi je malo iznad, drugi malo ispod 10 posto, no pitanje je hoće li se njihova anketna popularnost potvrditi i na biralištima. Na ovim lokalnim izborima nije.

  HDSSB i Reformisti sigurno ulaze u Sabor iz Slavonije, odnosno sa sjeverozapada Hrvatske, a IDS iz Istre, sa ili bez Kukuriku koalicije. Bandićeva lista, već sada s podrškom od tri posto, plasirat će se iz Zagreba, a nešto mandata uzet će i nezavisne liste. Laburisti se samostalno neće sjajno provesti. I, uz još pokojeg pravaša, Tomašićkinog republikanca, možda kojeg kerumovca, i to će otprilike biti to.

  Prema tome, ono što se sada vidi, na vrhu su opet HDZ i SDP, i oko njih nešto šarenila. Opet crni i crveni u borbi za prevlast u Saboru i za formiranje Vlade. U Hrvatskoj zasad nema velikih novosti.