Država paradno pokazuje zube utajivačima poreza, Vlada mijenja zakon. Porezne su vlasti do sada mogle naplatiti kazneni porez po stopi od 40 posto tipu čiji su prihodi, recimo, samo sedam tisuća kuna, a kupio je vilu na tri kata, osam apartmana na moru, tri automobila visoke klase i brod od 12 metara, pa je očigledno da vrijednost njegove imovine daleko premašuje njegova primanja. Takvih svatko zna barem po nekoliko, ali eto ih, živi i zdravi, nitko još nije nadrljao. Pošteni plaćaju, oni im se smiju u brk. No zakon, koji se nikad nije porovodio, sada nominalno postaje opasniji za porezne malverzante. Za mutni »višak« imovine, kojoj vlasnik nije u stanju dokazati porijeklo od plaće, dionica ili nasljedstva, moći će ga država opaliti kaznenim porezom od 54 posto. U Sloveniji takve fino rebnu sa 75 posto poreza, u nekim zemljama naprosto oduzimaju sve, no hajde, i ovo je neki napredak. Naravno, bio bi kad bi kontrola bila ikakva, a ne nikakva, kakva je bila do sada. No postoji tu i drugi problem. Vlast je, s jedne strane, prilično svezala ruke poreznom USKOK-u, koji je bio na tragu desetku velikih utajivača poreza. Do sada neovisno istražno tijelo stavili su pod pasku Ministarstva financija, a to ne miriše na dobro. S druge strane, povećavaju kazneni porez. Te dvije stvari djeluju kao vrlo kontradiktorno ponašanje. No, vidjet ćemo što će biti. Do sada se svakako nismo proslavili. Nije pomogao ni sustav OIB-a, koji vidi sve financije i može se na kriminal reagirati iz stolice.
Stručnjaci su procijenili da bi svake godine, i iz godine u godinu, naš državni proračun bio bogatiji za po 32 milijarde kuna, odnosno oko 4,5 milijardi eura, da se toliko ne vara na porezima. Međunarodno istraživanje lani je Hrvatsku pozicioniralo na 56. mjesto među 145 svjetskih država po razmjerima utajenog poreza. Koliko je velik novac tih 32 milijarde kuna utajenog poreza, te 4,5 milijarde eura godišnje, jako je teško procijeniti hrvatskom profesoru, studentu ili umirovljeniku koji u životu nisu vidjeli ni 10 tisućica na hrpi. Pa evo.
Oko 4,5 milijardi eura zaradila je lani kompletna hrvatska ICT industrija. Naše informacijsko komunikacijske tvrtke ostvarile su ukupno najbolje rezultate među svim industrijskim granama, zapošljavale 32.000 uglavnom vosokoobrazovanih stručnjaka i povećale izvoz za 12 posto. Točno onoliko koliko su oni stvorili, lopovi su uspjeli zamračiti na porezu. Nešto manje od 4,5 milijardi eura državnog novca potrošeno je u Hrvatskoj od 1992. do lani za sanacije državnih brodogradilišta. Brodogradilišta smo, boguhvala, napokon prodali, pa im sada dobro ide. Ali društvo poreznih utajivača ostalo je neokrznuto.
Malo više od pola od tih 4,5 milijarde eura, točno 2,5 milijarde, Vlada je odlučila dati do 2020. godine za spašavanje totalno osiromašene Slavonije iz koje ljudi bježe navrat nanos u Irsku i ostala inozemstva. Kako bi se fino stavili na noge, i oni i državni budžet, da se kriminalcima stane na kraj, a smanjenje PDV-a i ostalih nameta ne bi bio ovakav problem kao što jest. No država ne radi svoj posao i cijenu svog nerada svaljuje građanima na grbaču. Moglo se i dosad srezati poreznu evaziju, a nije. Pa, neka ne zamjere, ne vjerujem ni da će sada.
