Od saborske rasprave o ministru Pavi Barišiću najviše će se pamtiti činjenica da je premijer Andrej Plenković sada već u fazi kad sebe smatra većimnego što je to Ivan Đikić. Dok je potonji tek »eksternalizirani savjetnik jedne političke stranke preko Atlantika«, nesposoban prepoznati kad netko nešto ne prepiše, Plenković nevjerojatnom lakoćom procjenjuje što je plagijat, a što nije.

Kako je primijetila premijerova kolegica znanstvenica, stručnjakinja za komunikologiju Smiljana Leinert Novosel, »Plenković je u Saboru preuzeo ulogu profesora koji tumači, koji je tolerantan, suveren u toj situaciji, pokazuje da razumije što se događa, duhovit, ležeran«.

Ali, dok je u četvrtak u sabornici na dnevnom redu bila znanost, u petak ju je zamijenila gruba politika. A tu se Plenković puno slabije snalazi. Istina, Barišić je preživio glasovanje o nepovjerenju i Plenković je izjavio da je to »zaključena priča«. Međutim, daleko je to od stvarnosti. Moguće je da je i Ivo Sanader uvečer 26. studenog 2004. razmišljao da je Miomir Žužul zaključena priča.

Opozicija predvođena SDP-om tražila je opoziv tadašnjeg ministra vanjskih poslova, zbog sukoba interesa u aferi Imostroj, ali tog ga dana prije 12 godina nisu uspjeli srušiti. U trenutku glasovanja oporba je napustila dvoranu, a Sanader je osigurao Žužulu podršku 78 zastupnika. No, već 5. siječnja 2005., Žužul je, usred kampanje za predsjedničke izbore, podnio ostavku.

Pritisak je ipak bio presnažan. Pritisak je to koji sada, nekoliko mjeseci prije lokalnih izbora, osjeća Most. Božo Petrov i društvu u visoku su politiku ušli tvrdeći da su »totalno drukčiji od drugih« i nije im jednostavno podržati ministra pod sumnjom da je plagijator, a plaši ih i da bi se to moglo odraziti na njihove rezultate na lokalnim izborima. Zato su prekjučer bili suzdržani, najavljujući i da će zahtijevati Barišićev odlazak ako bude problema s njegovim doktoratom.

A za to da će problema biti pobrinut će se Đikić. Možda on nije znanstvenik u rangu Plenkovića ili Smiljane Leinert Novosel, ali čovjek pokazuje osobine – pit bulla. Iz nekog je razloga čvrsto zagrizao u slučaj Barišić i ne pušta. Plenkovića, iza čijeg su ministra u petak stala samo 72 zastupnika, zasipa otvorenim pismima u kojima doslovno rastavlja i njega i Barišića, a još je i angažirao Juru Zovka, provjerenog Hrvata i katolika, člana HDZ-ovog odbora za znanost.

Njih su dvojica Barišića, uvjereni da je plagirao i doktorsku radnju, prijavili sveučilištu u Augsburgu na kojem ju je obranio. Đikić će, jasno je to, iskoristiti svako svoje poznanstvo u znanstvenom svijetu da bi naštetio Barišiću, želeći se pritom i osvetiti Plenkoviću, od kojeg traži ispriku za uvrede u Saboru. To je, dakle, sve samo ne zaključena priča.