Premijerku Jadranku Kosor zapravo ne treba isuviše kritizirati zato što je tražila sastanak s glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem kako bi razgovarali o slučaju MOL – INA odnosno Hernadi – Sanader.

Ona je tek žrtva shvaćanja o jedinstvu državne vlasti i politike, jednog od temeljnih HDZ-ovih načela od samog osnivanja. Premda su Franjo Tuđman, Vladimir Šeks i ostali osnivači HDZ-a govorili o podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, činjenica je da oni nikad nisu raskinuli s komunističkom doktrinom jedinstva vlasti. Tako u Hrvatskoj, kad je o funkcioniranju vlasti riječ, 1990. godine nije bilo diskontinuiteta. U razdoblju komunizma sve tri grane vlasti bile su podređene vodstvu Partije.

Ono je, primjerice, određivalo i koga treba procesuirati, koje novine zabraniti, a tijela vlasti samo bi provodila te odluke. Naslanjajući se na takvu tradiciju Tuđman je ustanovio VONS u okviru kojeg su bitni ljudi iz vrha sve tri vlasti formirali državnu politiku, koju su onda morala slijediti i pravosudna tijela. Tuđman je išao čak dotle da je smatrao i da gradonačelnik Zagreba mora biti ugrađen u vertikalu jedinstvene državne politike, a to je značilo da isključivo član HDZ-a može biti zagrebački gradonačelnik.

  Danas Jadranka Kosor ne inzistira na potonjem, nema za to više ni zakonskog uporišta, ali nije napustila osnovnu Tuđmanovu ideju o karakteru vlasti i kako ona treba funkcionirati. Zato je moguće da premijerka sazove sastanak na kojem predstavnici sve tri vlasti razgovaraju o stvarnim ili navodnim kriminalnim aktivnostima u pojedinim hrvatskim medijima i tome što treba učiniti kako bi ih se suzbilo. Nakon što je početkom prošle godine iz HDZ-a izbacila Ivu Sanadera, također pobornika načela jedinstva vlasti, Jadranki Kosor sasvim je logično bilo da se odmah istu večer u Banskim dvorima sastane s Mladenom Bajićem i ministrom unutarnjih poslova Tomislavom Karamarkom.

Kad je, pak, nedavno Bajić otvorio istražni nalog za INA-u, predsjednica Vlade poželjela se, opravdavajući to brigom za nacionalne interese, sastati s ljudima iz DORH-a kako bi valjda doznala detalje i dogovorila s njima što dalje. Iako bi ta istraga morala biti tajna i za najviše nositelje izvršne vlasti. Vladimir Šeks požurio se objasniti kako je ipak sve u redu. Možda se prisjetio da je on dok je bio na Bajićevom mjestu redovito komunicirao s Tuđmanom i informirao ga na čemu radi.

  Ohrabrujuće je, međutim, da je nekad kooperativni Bajić ovaj put odbio poziv iz Vlade, pri čemu je nevažno iz kojih motiva. Izgleda da bi Hrvatska, koja za godinu i pol dana pristupa Europskoj uniji, ipak, unatoč HDZ-u, mogla postati uređena država u kojoj su razvidne delikatne granice između izvršne i pravosudne vlasti.