Milanović ispravlja Kosoričinu pogrešku

Komentar Dražena Ciglenečkog

Dražen Ciglenečki

Bruxelles politiku štednje ublažava, ali je ne mijenja. Milanovićeva vlada također se pretvara u goluba štednje. HDZ prerasta u jastreba. Oni će prije ili kasnije shvatiti da Hrvatsku iz krize ne mogu izvući slijepom poslušnošću prema Bruxellesu, koji je također zalutao u labirintu fiskalnih pravila i izgubio dodir sa životom



Nakon godinu i pol marljivog rezanja proračuna, Milanovićeva vlada posustaje. Do kraja godine neće biti nikakvog rezanja, objavio je početkom tjedna ministar financija Slavko Linić. Prekjučer je otišao korak dalje te najavio da rezanja neće biti ni iduće godine. To znači da dva milijuna ljudi u Hrvatskoj, koji primaju plaće, mirovine i socijalne naknade iz državne blagajne, ne trebaju strahovati od pada primanja.


   Linić je u Saboru, naime, najavio da će Milanovićeva vlada najesen promijeniti »fiskalno pravilo« na koje ju je obvezala Kosoričina vlada, Zakonom o fiskalnoj odgovornosti. Riječ je o obvezi Vlade da udio javne potrošnje u BDP-u neprekidno smanjuje, svake godine za jedan postotni bod. Takvom odredbom Kosoričina vlada je željela smanjiti porezni teret gospodarstvu, jer su njezini savjetnici i velik dio javnosti vjerovali kako će to potaknuti izlazak iz krize. Bilo je to u skladu s politikom MMF-a i Europske komisije koja je svima nametala štednju.


   No, mjere stroge štednje su se izjalovile. One su smanjile proračune, ali su istodobno srozale investicije te kupovnu moć građana, što je usporilo gospodarstvo i povećalo nezaposlenost u EU i Hrvatskoj. Prije pola godine MMF je priznao da su te mjere kontraproduktivne. Poručio je: ublažite ih i učinite dugoročnijima, a više novca dajte za poticanje gospodarstva.    Pojednostavljeno, MMF je dugo vjerovao da će smanjivanje javne potrošnje u BDP-u, za jedan posto godišnje, dovesti do pada gospodarstva za oko 0,5 posto. Ali glavni ekonomist MMF-a Olivier Blanchard nedavno je »otkrio« da proračunska štednja tijekom krize donosi dva-tri puta veću štetu. Otprilike, jedan posto manja javna potrošnja može dovesti do pada BDP-a za jedan do dva posto.   

Slično se dogodilo Milanovićevoj vladi koja je udio javne potrošnje u BDP-u lani srezala za dva posto. Hrvatsko gospodarstvo 2012. palo je za dva posto. Razloga za pogoršavanje ima više, a među njima je i »fiskalno pravilo« HDZ-a, kojeg se on baš i nije držao, ali je njime nehotice zabetonirao recesiju u Hrvatskoj. Sada je Linić najavio da će Milanovićeva vlada, u dogovoru s MMF-om i Europskom komisijom, ublažiti to pravilo. Ako to ne napravi, morat će rezati plaće, mirovine i socijalna davanja koja čine čak 80 posto proračunskih rashoda. Tu nije kraj. Kupaca u zemlji bit će još manje, bit će novog pada proizvodnje, novih otpuštanja i pada prihoda u proračunu.


   Umjesto da prizna ili barem prešuti krivu procjenu bivše Vlade, HDZ je prekjučer u Saboru napao Milanovićevu ekipu zbog mijenjaja »fiskalnog pravila«. Bivša ministrica financija Martina Dalić, štoviše, Vladi prijeti Europskom komisijom ako ne bude marljivo štedila. To je nova HDZ-ova pogreška, jer Komisija upravo ublažava mjere štednje koje su dovele do krize i nezaposlenosti, najveće nakon Drugoga svjetskog rata.    Bruxelles politiku štednje ublažava, ali je ne mijenja. Milanovićeva vlada također se pretvara u goluba štednje. HDZ prerasta u jastreba. Oni će prije ili kasnije shvatiti da Hrvatsku iz krize ne mogu izvući slijepom poslušnošću prema Bruxellesu, koji je također zalutao u labirintu fiskalnih pravila i izgubio dodir sa životom.

više vijesti