Budući da je predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku važnije stanje stranačkog ogranka u Špičkovini nego ono što se događa u hrvatskom parlamentu, nije došao u Sabor, iznad kojeg je samo Bog, niti kad se početkom tjedna raspravljalo o referendumu o smanjivanju prava nacionalnih manjina. Ali, u Bruxellesu je u srijedu rekao da HDZ nije odustao od tog referenduma, jer »nije politički korektno preispitivati odluku 650 tisuća građana«. Mislio je tu na potpise što ih je prikupio vukovarski Stožer, među kojma je i Karamarkov. Njegova bi izjava trebala valjda sugerirati da će HDZ, u slučaju da Ustavni sud stopira referendum, sa svojim saveznicima iz Stožera smisliti neko drugo pitanje kako bi se ćirilicu maknulo iz Vukovara i ponovno krenuti skupljati potpise. No, kad je riječ o današnjem HDZ-u doslovno se nikad ne zna. Oni stavove mijenjaju brže nego prosječan Hrvat donje rublje. A baš je odnos prema ovoj referendumskoj inicijativi nabolja ilustracija konfuznosti Karamarkove stranke.

   Unatoč tome što im je, dakle, predsjednik konstatirao da nije korektno preispitivati volju građana, HDZ-ovi zastupnici nisu glasovali protiv toga da se Sabor obrati Ustavnom sudu i zatraži od njih da preispitaju jesu li ispunjeni uvjeti za održavanje referenduma. Bili su suzdržani. Iako ih je nekolicina tijekom rasprave zahtijevala raspisivanje referenduma. To se događalo u ponedjeljak i utorak, a sedam dana ranije Vladimir Šeks je na sjednici Odbora za Ustav digao ruku za odluku o upućivanju referendumskog pitanja ustavnim sucima. Na taj je način Šeks podržao i obrazloženje, koje je sastavni dio odluke, a u kojem piše da bi neposredno izjašnjavanje o pravima nacionalnih manjina bilo protuustavno i u neskladu s međunarodnim obvezama Hrvatske. Kasnije je Šeks pokušavao objasniti da je on podržao tek odluku, ne i obrazloženje, ali naravno da je i sam bio svjestan što je napravio. Zato je i izostao s glasovanja na plenarnoj saborskoj sjednici. Nisu Šeksu strane nikakve političke smicalice, ali ovaj put se, čini se, ipak nije htio sramotiti, pa je zaobišao Sabor da ne bi ispalo da je u roku tjedan dana promijenio mišljenje. Njegove kolege odabrale su suzdržanost, jer tobože obrazloženjem se prejudicira očitovanje Ustavnog suda. Tu onda dolazimo do zaključka da u HDZ-u ne smatraju da bi ovakav referendum bio protivan Ustavu. Na tragu je to Karamarkove zadnje izjave. Međutim, krajem prošle godine je Davorin Mlakar, koji nije bilo tko u HDZ-u, kazao da je siguran da predloženo pitanje ne bi prošlo na Ustavnom sudu.

   Vjerojatno je malo kojem članu i biraču HDZ-a jasan stav njihove stranke o »antićiriličnom referendumu«. No, možda ih to niti ne zanima. I za njih i za Stožer HDZ je ionako, kako se god ponašao, jedini jamac opstanka ugroženog hrvatstva