Hrvati su i prije 1990. željeli samostalnu državu, ali ona stvorena 1941., pod patronatom njemačkih nacista i talijanskih fašista, jednostavno nije valjala. Totalitarni režim Ante Pavelića progonio je i ubijao nehrvate kao i Hrvate neistomišljenike. Ustaše su nanijele neizbrisivu ljagu hrvatskom narodu i s tim moramo živjeti. Logor Jasenovac niti blizu nije bio jedino poprište zločina u NDH, no s vremenom je postao gotovo personifikacija te zlosretne marionetske države. Vjerojatno je i zato prostor ispod spomenika Kameni cvijet prerastao u središnje mjesto komemoriranja žrtava, ali i izricanja negativnog suda o NDH. I taj sud ne ovisi o broju Srba, Židova, Roma i drugih pogubljenih u tom logoru. NDH je bila jednoznačno loša i povijesna slika o njoj neće biti još gora ako se pretjeruje u zbrajanju žrtava Jasenovca. Takve neutemeljene procjene samo s razlogom iritiraju jer im je cilj prikazati Hrvate kao počinitelje nezapamćenog genocida i vječne zločince.

Nažalost, srpski politički i vjerski predstavnici ne odustaju od preuveličavanja. Njihov premijer Aleksandar Vučić i prije nekoliko je mjeseci govorio o stotinama, možda i 700 tisuća ubijenih Srba u ustaškom logoru, a iste su se cifre jučer čule i tijekom liturgije u pravoslavnoj crkvi u Jasenovcu, koju je vodio carigradski patrijarh Bartolomej I. Srbi se uporno drže brojki koje su jugoslavenski komunisti izmislili u procesu podnošenja zahtjeva Njemačkoj za ratnu odštetu, a za koje nema nikakvih dokaza. Kao da poimenični popis od 83 tisuće likvidiranih, koji se vodi u Spomen području Jasenovac, nije sam po sebi dovoljno strašan. I onda nakon što istresu te svoje »podatke«, ljudi poput Vučića pričaju o miru, dobrosusjedskim odnosima, suradnji… Ne ide to tako. Slično je i kad on ili, primjerice, njegov ministar Milorad Vulin, insinuiraju da je u vojnoj operaciji »Oluja« iz Hrvatske protjerano 200, pa i 300 tisuća Srba, a neosporno je da su oni izbjegli prije nego što je hrvatska vojska, vraćajući pod državni suverenitet odmetnutu Republiku Srpsku krajinu, uopće došla do njih.

Ni Vučićev jučerašnji istup na zajedničkoj konferenciji za novinare s europskim povjerenikom Johannesom Hahnom nije bio doprinos poboljšavanju službenih odnosa Beograda i Zagreba. Kako je prenijela srpska javna televizija, Vučić je tom prigodom izjavio da su u danima kad je Vlada zbog migrantske krize zatvorila granični prijelaz Bajakovo, Srbija i Hrvatska »bile na rubu oružanog sukoba«. Budući da hrvatske vlasti tada pouzdano nisu pripremale invaziju na susjednu državu, jedino je logično zaključiti da je Vučić razmišljao zaratiti s Hrvatskom. Dakle, malo je, po svemu sudeći, nedostajalo da u rujnu prošle godine Srbija napadne Hrvatsku. To otkriće sigurno neće smanjiti napetosti između dvije zemlje.