Tomislav Karamarko dugo je u politici i blizu nje, i zato shvaća da je bojkot komemoracije u Jasenovcu, koji su najavili predstavnici židovskih i srpskih organizacija, ozbiljna stvar. Stoga im je uputio javni poziv da razmisle i 22. travnja dođu na mjesto tog ustaškog logora. Prvi potpredsjednik Vlade, doduše, nije otišao dalje od Facebook apela, nije pozvao Milorada Pupovca, Ognjena Krausa i ostale na razgovor u Banske dvore kako bi od njih i osobno doznao što ih je potaknulo na bojkot. Ali, Karamarko ipak razumije da je to problem.
Za razliku od ministra Zlatka Hasanbegovića, čovjeka koji je nov u politici i nije u stanju procijeniti posljedice nekog čina. »Neki će bojkotirati, a neki neće, to je pravo svakoga u demokratskoj domovini«, izjavio je Hasanbegović za televiziju N1. Ministar kulture, dakle, misli da je komemoracija žrtvama zločina Pavelićevog režima tek pitanje slobodnog izbora, poput kazališne ili kinopredstave. Pa, »tko voli, nek’ izvoli«. Nije na vlasti, smatra Hasanbegović, da potiče bilo koga da pročita određenu knjigu, ali niti da sudjeluje na skupu koji za povod ima užasan zločin. To je sasvim promašen pristup. Naravno da vlast ne može i ne smije nikoga tjerati na jasenovačku komemoraciju, odluka o tome u konačnici je zaista na svakom pojedincu ili organizaciji. Za Vladu bi, međutim, bilo dobro ako bi čelnike Koordinacije židovskih općina, Bet Israel i Srpskog narodnog vijeća uspjeli uvjeriti da odustanu od bojkota. Ta komemoracija nipošto nije u rangu nekog običnog kulturnog događaja.
Za desetak dana u Jasenovcu obilježava se proboj iz logora koji je bio i dio holokausta. Kad Židovi odbiju doći na manifestaciju takvog karaktera kojoj je pokrovitelj parlament, to je iznimno neugodna situacija za državu. U demokratskom svijetu jako će loše odjeknuti da su Židovi posegnuli za bojkotom zbog »relativizacije i revitalizacije ustaštva«. U Bruxellesu, Berlinu, Londonu i Washingtonu upitat će se što se to zbiva u jednoj državi članici Europske unije. Danas će u Zagrebu boraviti Nicholas Dean, posebni izaslanik State Departmenta za pitanja holokausta. Primit će ga predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, kao i Karamarko i Božo Petrov. Izvjesno je da će Dean tražiti od njih odgovor zašto Židovi bojkotiraju komemoraciju i revitalizira li se doista u Hrvatskoj ustaštvo. Što će mu reći domaćini, da su to sve laži i da je Kraus poznat po tome da voli izmišljati?
Ne treba pretjerivati. Nisu u Hrvatskoj na vlasti politički sljednici ustaša, iako ministar Hasanbegović nekako naginje na tu stranu. Židovima i Srbima ne prijeti ugroza kakvoj su bili izloženi u razdoblju NDH. Ali, nisu Židovska općina i SNV prvi upozorili da nešto ne valja u odnosu aktualne vlasti prema Drugom svjetskom ratu. Hasanbegović, recimo, može svoje prisustvo premijeri kontroverznog filma Jakova Sedlara o Jasenovcu pravdati činjenicom da je tamo bila i izraelska veleposlanica. No, ona je potom izjavila da je taj uradak uvredljiv za žrtve logora u Jasenovcu, dok Hasanbegović nije ništa rekao u tom smislu. Je, ministar je bio i na promociji knjige Slavka Goldsteina o Jasenovcu, implicirajući valjda tako da nije jednostran. Međutim, britanski ministar kulture ne ide na predavanje Davida Irvinga, najistaknutijeg svjetskog negatora holokausta, a dva dana kasnije na skup posvećen židovskim žrtvama, podržavajući time pluralizam mišljenja.
