Skoro da ne prođe dan a da nam premijer Zoran Milanović i njegovi ministri zaduženi za ekonomiju ne pripomenu kako je cijela Europa, eto, u krizi i recesiji, pa čak i velika i moćna Njemačka, kako ne bismo previše zdvajali nad činjenicom da smo i mi u krizi. Čak i da nas želi utješiti, u tome ne bi bilo ništa sporno, samo kada bi nam pritom rekao punu istinu. 

  Europa, kao što tvrdi Milanović, jest u krizi. Istina je i da njemački gospodarski stroj usporava. No hrvatska je kriza i recesija – i to je ono što se u Banskim dvorima preskače – dublja i teža od one europske, osim možda krize u Grčkoj. 

  Hrvatska je, uz Mađarsku, u najgoroj recesiji među svim državama srednje i istočne Europe. BDP će se ove godine u Hrvatskoj smanjiti više nego u svim drugim usporedivim zemljama srednje i istočne Europe. Oba vala krize koja je stigla u obliku slova W Hrvatsku su pogodila gore nego veliku većinu ostalih europskih zemalja. I u usporedbi s osramoćenim zemljama PIIGS-a – Portugalom, Irskom, Italijom, Grčkom i Španjolskom – Hrvatska je opet bolja samo od Grčke. 

 Većina istočnoeuropskih tranzicijskih zemalja, za razliku od Hrvatske, dočekale su drugi val krize u odličnoj kondiciji. Neke od tih država, primjerice Poljska, Češka i baltičke republike, bilježe robustan rast. Slovačka raste malo sporije, no ta je zemlja prije krize bilježila iznadprosječan rast. Baltički trojac pritom je doista poseban primjer. Zemlje koje su 2009. doživjele rekordan pad (latvijski pad BDP-a od 16 posto najveći je na svjetskoj razini), danas bilježe zavidan rast od preko pet posto, iako se analitičari razilaze valja li brzi oporavak pripisati mjerama stroge fiskalne konsolidacije i štednje ili možda povezanosti sa skandinavskim tržištem, koje je prebrodilo krizu bez naročitih mjera štednje. 

  I Slovenija, nekad gospodarski najuspješnija i najnaprednija tranzicijska zemlja, krizu danas podnosi teže od većine ostalih zemalja srednje i istočne Europe. Slovenski BDP koji je prije nekoliko godina bio na preko 90 posto europskog prosjeka sada je, uslijed krize, opet pao na 84 posto. 

 Premda nas Milanović i njegov prvi potpredsjednik vole uspoređivati upravo sa Slovenijom, njihova je argumentacija i u tom slučaju na klimavim nogama. Slovenija jest u dubokoj krizi, a Ljubljana će za svoje banke možda morati zatražiti pomoć Europe, no Hrvatska je u puno, puno težoj situaciji nego Slovenija. Iako je slovenski vanjski dug malo viši od hrvatskoga, Hrvatska ima dvostruko veću stopu nezaposlenosti od Slovenije. Čak 70 posto slovenskog BDP-a temelji se na izvozu, od čega 60 posto u zemlje eurozone. Po broju stanovnika dvostruko manja Slovenija proizvodi samo za petinu manje nego cijela Hrvatska, a slovenski proračun iznosi devet milijardi eura, dakle manje od 67 milijardi kuna, što je čak 40 posto manje od hrvatskog proračuna! 

  Stoga nije dovoljno naglašavati, kao što to slatkorječivo čini premijer, kako je Hrvatska danas bliža prosjeku razvijene Europe nego ikad u svojoj povijesti. Jer ako se nastave sadašnji katastrofalni trendovi, a Hrvatska nastavi padati kao što pada već četvrtu godinu zaredom – pri čemu je to sada isključivo odgovornost Milanovićeve, a ne bivših vlada – razlika između Hrvatske i europskog prosjeka povećavat će se, a ne smanjivati. I to ubrzano.