Europa građana, a ne banaka

Komentar Denisa Romca

Denis Romac

Foto REUTERS

Foto REUTERS

Europa će dobiti bankovnu uniju ne zbog interesa same Europe, a još manje zbog njezinih građana, Europljana, nego isključivo zbog interesa banaka i sustava koji je jedino zainteresiran za maksimiziranje svoje dobiti, dok građanima ostaju pustoš, nezaposlenost i dugovi



   


Suština bankovne unije, uz podvrgavanje banaka europskom nadzoru, predstavlja mogućnost izravne rekapitalizacije banaka u teškoćama, putem europskih fondova za spas eura. Dosad to nije bilo moguće, jer europska pravila predviđaju da samo države koje priznaju da ne mogu same riješiti svoje probleme mogu računati na novac iz tih dvaju kriznih fondova. 


    Iako se plan o bankovnoj uniji najavljuje kao revolucionarna ideja koja bi trebala spasiti euro, opet je riječ o kozmetičkim promjenama, dok igra zapravo ostaje nepromijenjena. I dosad je novac europskih poreznih obveznika neometano i u nevjerojatnim iznosima curio u blagajne banaka. Europska komisija prije nekoliko dana objavila je šokantan podatak kako su države EU od listopada 2008. do listopada 2011. za spašavanje banaka odvojile čak 4500 milijarda eura, ili 37 posto europskog BDP-a, dakle više od trećine svega što su Europljani u tom razdoblju stvorili i proizveli! 




    Ima li, dakle, bolje potvrde da scenarij izlaska iz krize piše financijska elita koja je za krizu i najodgovornija? Europa će dobiti bankovnu uniju ne zbog interesa same Europe, a još manje zbog njezinih građana, Europljana, nego isključivo zbog interesa banaka i sustava koji je jedino zainteresiran za maksimiziranje svoje dobiti, dok građanima ostaju pustoš, nezaposlenost i dugovi. 


    U četiri godine koliko traje kriza u Hrvatskoj sve tone i propada – od gospodarstva do standarda građana – sve osim banaka i njihovih profita. Štoviše, što god je Hrvatskoj gore, bankama je iz godine u godinu sve bolje: samo na ime kamata građanima, državi i poduzećima u protekle četiri godine naplatili su 84 milijarde kuna, što je dvostruko više od kamata što su ih same banke morale platiti za posuđeni novac. 


    Europski političari danas funkcioniraju kao produžene ruke financijskih elita i kapitala – parazitskog financijskog sustava koji počiva na bankama koje su ‘prevelike da propadnu’ – a ne građana u čije ime formalno nastupaju. Isto je i s političarima u Hrvatskoj, poput premijera Milanovića, koji i ne krije da pripada grotesknom svijetu hrvatskih tranzicijskih buržuja. 


    Još donedavno, političari su uvjeravali kako kriza može dovesti do toga da nastavkom integracija i stvaranjem političke unije dobijemo »više Europe«. No na kraju bismo doista mogli dobiti »više Europe«, ali samo za banke. I to doslovce.


više vijesti