Čini se da je kriza – koju građani, poduzeća i državni proračun trpe već šestu godinu – sa zakašnjenjem pokucala i na vrata bankara. Dobit banaka u Hrvatskoj prošle je godine drastično pala. Nihov zajednički profit iznosio je 757 milijuna kuna, što je 70 posto manje u odnosu na 2,8 milijardi iz 2012. godine.

   Bankari se žale da im je profit pao ponajprije zbog Hrvatske narodne banke koja ih je lani prisilila da povećaju rezervacije za loše kredite. Bankarski krugovi žale se, također, da im je povrat na kapital lani pao na samo dva posto, što je tri puta manje od povrata kapitala uloženog u hrvatske državne obveznice. Stoga najavljuju da bi majke hrvatskih banaka mogle višak kapitala iz Hrvatske preseliti u neke druge države, gdje će im profiti biti veći.

   Međutim, HNB ima drukčiju dijagnozu. Viceguverner Damir Odak je dao do znanja da se operativni rezultati banaka uopće nisu pogoršali. Banke su lani ostvarile oko sedam milijarda kuna neto prihoda iz poslovanja, otprilike isto kao i prije početka krize. Iz toga se može zaključiti da je pad profita nastao uglavnom zato što su bankari morali realnije prikazati stanje na bilancama. Da su ranije bili realniji, možda bi njihovi profiti bili niži i prijašnjih godina. U tom slučaju, vjeruju promatrači, banke bi iz Hrvatske iznosile manje novca nego što su to proteklih godina činile.

   HNB i privatne banke istodobno tvrde da je bankarski sustav u državi stabilan. Otporan je, kaže HNB, čak i na neki iznenadni šok sa svjetskih financijskih tržišta. Iako je svaka druga od tridesetak banaka lani imala gubitak, radi se, kažu, uglavnom o manjim kreditnim institucijama. Nenaplativi krediti porasli su na prosječnih 15,6 posto, pri čemu je kriza najviše stisnula poduzeća. Čak 28 posto kredita tvrtkama je nenaplativo. No, adekvatnost kapitala banaka u Hrvatskoj prosječno iznosi 21 posto i najveća je u Europi. Kad bi banke Hrvatima otpisale sve trenutačno nenaplative kredite, njihove rezerve novca još uvijek bi bile oko 13 posto, više nego u zapadnoj Europi.

   Da HNB nije banke prisilio na to da više novca stavljaju na stranu, za rezervacije, morale bi to učiniti pod utjecajem svojih majki iz inozemstva. One se upravo pripremaju za opsežnu europsku operaciju sanacije bankarskog sustava, koja tijekom ove godine počinje ispitivanjem zdravlja oko 130 najvećih banaka. Europska središnja banka i regulatori pooštrili su svoje kriterije za provjeru, jer vjeruju da ozdravljenja banaka, a time i gospodarstva, neće biti ako se bankarske rupe i gubici nastave prikrivati.