Reuters
Ako ni zbog čega drugoga, onda barem zbog tog bratskog i jedinstvenog kokošjeg sljepila kada su po srijedi ratni zločinci, Vojislav Šešelj s jedne ili upravo oslobođeni Branimir Glavaš s druge strane, dobro je da je do obostranih tužbi za genocid došlo
Dakle, Beograd i Zagreb istovjetno su reagirali nakon što je sud odbacio njihove istovjetne optužbe, potvrđujući da je s obje strane bilo ratnih zločina, ali ne i genocida.
Bilo kako bilo, predsjednik suda Peter Tomka jučer je odsvirao kraj jedne neriješene utakmice u kojoj su obje ekipe zadovoljne samo time što nisu proglašene genocidnima.
Ako ni zbog čega drugoga, onda barem zbog tog bratskog i jedinstvenog kokošjeg sljepila kada su po srijedi ratni zločinci, Vojislav Šešelj s jedne ili upravo oslobođeni Branimir Glavaš s druge strane, dobro je da je do obostranih tužbi za genocid došlo.
U sučevom zaključku za odbijanje hrvatske tužbe kako SR Jugoslavija nije mogla biti kriva za genocid prije 27. travnja 1992. godine, jer je tek tada postala članica UN-a i potpisala Konvenciju, neki već sada traže krivicu hrvatskog pravosudnog tima.
»Sve manje se govori o agresiji na Hrvatsku, a sve više o građanskom ratu. Pa što smo onda mogli očekivati od presude!«, komentirao je sveprisutni Đuro Glogoški.
Oglasila se i novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je u noći izborne pobjede spomenula kako za njezina mandata Domovinski rat nitko više neće zvati građanskim. U tom trenutku prema njoj se kroz masu na čestitanje probijao nekadašnji državni odvjetnik Željko Olujić.
Taj isti koji je zajedno s još jednim uglednim odvjetnikom i HDZ-ovcem, bivšim Tuđmanovim ministrom pravosuđa Bosiljkom Mišetićem, prije deset godina anticipirao jučerašnju presudu Međunarodnog suda u Haagu.
Obojica su naime u žalbi na presudu Županijskog suda u Rijeci kojom je njihov branjenik Tihomir Orešković osuđen na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina zagovarali tezu da se »srpska pobuna u RH mora gledati kao građanski rat u RH, a kao takva nikako se ne može tretirati niti kao rat, niti kao oružani sukob, niti kao okupacija«.
Te 2004. godine Olujić i Mišetić naglašavali su i podvlačili tvrdnju da je »u Gospiću 1991. trajao građanski rat« i gorljivo objašnjavali kako »u Hrvatskoj 1991. nije bilo okupacije jer Republika Hrvatska nije bila priznata«.
Koliko su Olujić i Mišetić tim svojim pravoumljem jučer pomogli srpskoj obrani, sucu Peteru Tomki i Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu da donesu bratsku i jedinstvenu presudu o genocidu Srbije i Hrvatske, ostavljamo na procjenu Ministarstvu istine iz Savske 66.