Vremenski ekstremi, poput onoga koji je prekjučer zahvatio Istru, bit će sve češći i sve razorniji, upozoravali su nas klimatolozi prije više od 15 godina, ali su previdjeli da će počinjati sve ranije u kontekstu redovnog ljetnog zagrijavanja sjeverne hemisfere. U zadnjih nekoliko tjedna već smo imali dva toplinska udara i jednu oluju, odnosno eksplozivnu reakciju atmosfere kada kiša udari u usijano i suho kopno, a ljeto nam kalendarski još nije ni počelo!

Upozoravali su nas znanstvenici da nikako ne smijemo dopustiti zagrijavanje atmosfere veće od 1,5 stupnjeva jer nakon toga se kotač klimatskih promjena više neće moći zaustaviti, a prema najnovijim procjenama, izgleda da smo klimu uspjeli zagrijati čak i više od toga pa nam ekstremne i razorne vremenske nepogode sada polako postaju sastavni dio ljeta. Kao što je izostanak padalina, a posebno snijega, već godinama sastavni dio zime. Jesen i proljeće, kao prijelazna razdoblja, gotovo da više i nemamo pa idemo direktno »iz kaputa u kratke rukave«, ako kapute uopće imamo potrebu odjenuti.

Današnje oluje postaju pravi spektakli za promatranje, svaka je snažnija od one prethodne, a specijalizirani portali za meteorologiju se natječu koji će prvi objaviti radarsku snimku nestabilne zračne mase koja se približava Hrvatskoj ili nekim njezinim dijelovima. Primicanje oluje, hladne fronte ili čega već ponekad zasjeni i važnije političke događaje u zemlji, no sve ostane na medijskom izvještavanju, a lokalna zajednica koju je pogodilo nevrijeme zbraja štete. Nažalost, više od toga se i ne može učiniti jer Vladine odluke ne utječu na hirove prirode koje smo našim nesavjesnim djelovanjem sami izazvali. Ulažu se milijarde u smanjenje CO2, postavljanje solarnih panela i vjetroelektrana, proizvodnju automobila na električni pogon, imenuju se povjerenici za klimu (na europskom i nacionalnom nivou), oporezuju se zagađivači (iako sramežljivo), no svi ti napori, nažalost, ne daju rezultata. Vremenske nepogode su sve snažnije i sve češće, a svaka nas dočeka nespremne, iako treba biti iskren pa priznati da se za današnje oluje baš i ne možemo pripremiti, osim poslušati upozorenja i crvene meteoalarme koje izdaju Državni hidrometeorološki zavod i Državna uprava za zaštitu i spašavanje. I čekati da nevrijeme završi.

Kao civilizacija nismo napravili gotovo ništa kada je trebalo i kad su nas znanstvenici upozoravali da nam se planet opasno zagrijava, a sada je gotovo. Na uzroke klimatskih promjena više ne možemo utjecati, možemo samo na posljedice, odnosno saniranje šteta. Čak da ovog trenutka smanjimo emisiju CO2 i globalnu temperaturu, pozitivne posljedice bismo osjetili tek za 50 do 100 godina zbog inertnih procesa u atmosferi i Golfskoj struji zbog koje u Hrvatskoj i imamo bogomdanu klimu i ljetnu sezonu.

A kad smo kod sezone, klimatske će promjene hrvatskom turizmu također donijeti štetu, ne toliko zbog porasta razine mora, koliko zbog nesnosnih vrućina. Turisti i dolaze kod nas zbog sunčanog i toplog vremena, ali ne i zbog temperatura koje utječu na zdravlje i život ljudi. Ili pijavica koje se svakog ljeta formiraju na Jadranu, a kojima prije nismo svjedočili. Već su nas neki tradicionalni gosti, poput Čeha, počeli izbjegavati još od prošlog ljeta, iako je razlog prvenstveno bio u previsokim cijenama, a ne toliko u ekstremno visokim temperaturama. I otkrili su Poljsku, odnosno obale Baltika, za koji se već danas govori da je budući Mediteran jer će za 50 godina, kažu znanstveni modeli, na Sredozemlju temperature tijekom ljeta biti toliko visoke da se od njih neće moći živjeti. Pa će nam turiste osim paprenih cijena potjerati i klimatske promjene.

Konačno, klimatske promjene počele su raslojavati društvo na bogate i siromašne, na što je 2019. godine upozorio UN govoreći o klimatskom aparthejdu – konceptu koji opisuje neravnomjeran utjecaj klimatskih promjena na različite dijelove svijeta i društvene skupine. Ukratko, bogatije zemlje i pojedinci, koji su najodgovorniji za klimatske promjene, neće biti toliko pogođeni štetnim posljedicama u usporedbi sa siromašnijim zemljama i društvima. Odnosno, dodatno će se produbiti jaz između bogatih i siromašnih.