Virus se pokazao tvrđim orahom nego što se mislilo kada je počelo cijepljenje, a države i ostali čimbenici pokazali su se nedovoljno spremnim za zdravstvene i ekonomske posljedice pandemije.
Trebalo je proći samo mjesec dana da bi se euforija zbog početka cijepljenja protiv koronavirusa prometnula u razočaranje. Američka kompanija Pfizer u tandemu s njemačkim BioNTechom objavila je da će njezine planirane isporuke cjepiva za Europsku uniju kasniti. Kada se tome doda i prošlotjedna objava AstraZenece da će umjesto najavljenih 100 milijuna doza oksfordskog cjepiva u prvom tromjesečju Uniji osigurati manje od 40 milijuna, širom EU-a, zavladalo je ogorčenje, a dužnosnici europskih zemalja održavaju hitne sastanke.
Očito, kašnjenje u isporukama odgodit će planove cijepljenja stanovništva u svim zemljama, pa i u Hrvatskoj. Mnogim se političarima zbog poremećaja diže kosa na glavi, a nekoliko država EU-a najavilo je tužbe protiv proizvođača, koji su naišli na tehničke probleme. Mađarska je odlučila glavninu cjepiva hitno nabaviti u Rusiji i Kini, dok je službeni Berlin kontaktirao Moskvu radi moguće suradnje u proizvodnji i primjeni ruske vakcine u EU-u.
Stvari se zapetljavaju na svim frontama, jer pandemija tijekom ove zime postaje žešća, a pojavljuju se i nove varijante virusa, poput britanske. Prema riječima britanskog premijera Borisa Johnsona, ta je varijanta koronavirusa još zaraznija, a vjerojatno i smrtonosnija. Smanjenje isporuka ovih dana dovodi do privremenog zatvaranja centara za cijepljenje od SAD-a do Njemačke, dok većina europskih zemalja istodobno postrožuje mjere protiv širenja zaraze.
Kašnjenje u procjepljivanju u Europi nepovoljna je vijest ne samo zbog zdravlja stanovništva, nego i zbog posljedica za gospodarstvo. Nema sumnje, to će otežati planirani gospodarski oporavak tijekom ove godine, kako su to upozorili bavarski premijer Markus Söder i ostali njemački dužnosnici. Kriza se može oduljiti.
Usporedno s lošim vijestima iz Pfizera i AstraZenece, naime, stigli su i razočaravajući podaci iz londonske kuće IHS Markit, koja je u najnovijoj, siječanjskoj anketi među tisućama europskih tvrtki otkrila da gospodarska aktivnost eurozone i Velike Britanije već treći mjesec za redom pada. Dok industrijska proizvodnja drži glavu iznad vode, uslužni sektor – koji prevladava u svim europskim gospodarstvima – neumoljivo klizi nizbrdo.
To pokazuje da je europsko gospodarstvo ove zime palo u novu recesiju, iako ne tako duboku poput one iz proljeća, kada su počela prva zaključavanja. Zabrinuli su se i ljudi u odgovornim institucijama, poput Europske komisije i Europske središnje banke. Primjerice, europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni rekao je Bloombergu da bi Europska komisija mogla na proljeće produljiti izvanredne proračunske mjere za borbu protiv posljedica pandemije, ovisno o razvoju događaja.
Da stvari ne idu prema očekivanjima, potvrdio je alarmantni članak Spiegela, koji je još prije nekoliko tjedana upozorio da Njemačka zbog smanjenih isporuka cjepiva vjerojatno neće moći do kraja ljeta procijepiti 70 posto stanovništva, koliko je potrebno za obuzdavanje pandemije. Spiegel sugerira da bi se pandemija mogla nastaviti i najesen ako se u međuvremenu ne osigura dovoljno vakcine. Europska komisija i dalje vjeruje da će do ljeta biti procijepljeno 70 posto stanovništva EU-a, iako razvoj događaja ne podupire taj optimizam.
Sigurno je da te loše vijesti nemaju dobar odjek ni u Hrvatskoj, posebice među turističkim djelatnicima. Oni nisu očekivali da će se ovogodišnja turistička sezona vratiti na razinu prije pandemije, ali vjeruju da će barem biti bolja od prošlogodišnje. Međutim, u tako neizvjesnom razvoju događaja u svijetu poslovni ljudi, pa ni vlasti, očito ne mogu pouzdano planirati aktivnosti, jer nitko ne zna što će biti za tri mjeseca, a kamoli u duljem razdoblju. Virus se pokazao tvrđim orahom nego što se mislilo kada je počelo cijepljenje, a države i ostali čimbenici pokazali su se nedovoljno spremnim za zdravstvene i ekonomske posljedice pandemije. Maske i socijalna distanca, po svemu sudeći, još dugo će biti glavna obrana protiv zaraze.
UVODNIK
Kašnjenje cijepljenja produljit će krizu
Branko Podgornik
25. siječanj 2021 15:30
Reuters
Virus se pokazao tvrđim orahom nego što se mislilo kada je počelo cijepljenje, a države i ostali čimbenici pokazali su se nedovoljno spremnim za zdravstvene i ekonomske posljedice pandemije.
Trebalo je proći samo mjesec dana da bi se euforija zbog početka cijepljenja protiv koronavirusa prometnula u razočaranje. Američka kompanija Pfizer u tandemu s njemačkim BioNTechom objavila je da će njezine planirane isporuke cjepiva za Europsku uniju kasniti. Kada se tome doda i prošlotjedna objava AstraZenece da će umjesto najavljenih 100 milijuna doza oksfordskog cjepiva u prvom tromjesečju Uniji osigurati manje od 40 milijuna, širom EU-a, zavladalo je ogorčenje, a dužnosnici europskih zemalja održavaju hitne sastanke.
Očito, kašnjenje u isporukama odgodit će planove cijepljenja stanovništva u svim zemljama, pa i u Hrvatskoj. Mnogim se političarima zbog poremećaja diže kosa na glavi, a nekoliko država EU-a najavilo je tužbe protiv proizvođača, koji su naišli na tehničke probleme. Mađarska je odlučila glavninu cjepiva hitno nabaviti u Rusiji i Kini, dok je službeni Berlin kontaktirao Moskvu radi moguće suradnje u proizvodnji i primjeni ruske vakcine u EU-u.
Stvari se zapetljavaju na svim frontama, jer pandemija tijekom ove zime postaje žešća, a pojavljuju se i nove varijante virusa, poput britanske. Prema riječima britanskog premijera Borisa Johnsona, ta je varijanta koronavirusa još zaraznija, a vjerojatno i smrtonosnija. Smanjenje isporuka ovih dana dovodi do privremenog zatvaranja centara za cijepljenje od SAD-a do Njemačke, dok većina europskih zemalja istodobno postrožuje mjere protiv širenja zaraze.
Kašnjenje u procjepljivanju u Europi nepovoljna je vijest ne samo zbog zdravlja stanovništva, nego i zbog posljedica za gospodarstvo. Nema sumnje, to će otežati planirani gospodarski oporavak tijekom ove godine, kako su to upozorili bavarski premijer Markus Söder i ostali njemački dužnosnici. Kriza se može oduljiti.
Usporedno s lošim vijestima iz Pfizera i AstraZenece, naime, stigli su i razočaravajući podaci iz londonske kuće IHS Markit, koja je u najnovijoj, siječanjskoj anketi među tisućama europskih tvrtki otkrila da gospodarska aktivnost eurozone i Velike Britanije već treći mjesec za redom pada. Dok industrijska proizvodnja drži glavu iznad vode, uslužni sektor – koji prevladava u svim europskim gospodarstvima – neumoljivo klizi nizbrdo.
To pokazuje da je europsko gospodarstvo ove zime palo u novu recesiju, iako ne tako duboku poput one iz proljeća, kada su počela prva zaključavanja. Zabrinuli su se i ljudi u odgovornim institucijama, poput Europske komisije i Europske središnje banke. Primjerice, europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni rekao je Bloombergu da bi Europska komisija mogla na proljeće produljiti izvanredne proračunske mjere za borbu protiv posljedica pandemije, ovisno o razvoju događaja.
Da stvari ne idu prema očekivanjima, potvrdio je alarmantni članak Spiegela, koji je još prije nekoliko tjedana upozorio da Njemačka zbog smanjenih isporuka cjepiva vjerojatno neće moći do kraja ljeta procijepiti 70 posto stanovništva, koliko je potrebno za obuzdavanje pandemije. Spiegel sugerira da bi se pandemija mogla nastaviti i najesen ako se u međuvremenu ne osigura dovoljno vakcine. Europska komisija i dalje vjeruje da će do ljeta biti procijepljeno 70 posto stanovništva EU-a, iako razvoj događaja ne podupire taj optimizam.
Sigurno je da te loše vijesti nemaju dobar odjek ni u Hrvatskoj, posebice među turističkim djelatnicima. Oni nisu očekivali da će se ovogodišnja turistička sezona vratiti na razinu prije pandemije, ali vjeruju da će barem biti bolja od prošlogodišnje. Međutim, u tako neizvjesnom razvoju događaja u svijetu poslovni ljudi, pa ni vlasti, očito ne mogu pouzdano planirati aktivnosti, jer nitko ne zna što će biti za tri mjeseca, a kamoli u duljem razdoblju. Virus se pokazao tvrđim orahom nego što se mislilo kada je počelo cijepljenje, a države i ostali čimbenici pokazali su se nedovoljno spremnim za zdravstvene i ekonomske posljedice pandemije. Maske i socijalna distanca, po svemu sudeći, još dugo će biti glavna obrana protiv zaraze.