Svi krediti od početka srpnja odobravat će se po uvjetima koji građanima neće biti po volji
Ako želite podići kredit po starim, povoljnijim uvjetima, bilo bi bolje da se požurite, jer već od prvog srpnja banke moraju postrožiti uvjete za dobivanje kredita. Na to ih je »natjerala« Hrvatska narodna banka jer je primijetila da se građani prekomjerno zadužuju, i kod podizanja gotovinskih i kod stambenih kredita, ali im je ipak dala »grace« period od tri mjeseca jer je postrožavanje kriterija za odobravanje kredita najprije najavila za prvi travnja, pa odgodila za prvi srpnja. Ovog puta nema odgode, što znači da će se svi krediti od početka srpnja odobravati po uvjetima koji građanima neće biti po volji, iako velik broj građana i sada, po »povoljnijim« uvjetima, teško dolazi do kredita za stan, a kamoli do stana. A sad će biti još teže. A bit će teže dobiti i obični potrošački kredit jer se i za njih postrožuju uvjeti.
Iako su prema podacima HNB-a za prva tri mjeseca ove godine krediti kućanstvima nastavili rasti, banke i HNB se najviše boje rasta takozvanih neprihodonosnih kredita, odnosno kredita kod kojih postoji rizik da ih korisnik neće moći otplatiti. Takvi krediti, koje još zovemo »lošim« ili »nenaplativim«, predstavljaju značajan problem za banke jer smanjuju njihovu profitabilnost i stabilnost, što je središnja banka na vrijeme prepoznala, još početkom godine, najavljujući postrožavanje uvjeta za odobravanje kredita prvi put nakon 2018. godine. Kredit će postati loš ili nenaplativ ako dužnik ne izvrši uplatu dospjele rate u roku od 90 dana, nakon čega ga banka automatski svrstava među neprihodonosne kredite.
No, već nakon prve najave guvernera da će HNB postrožiti uvjete, banke su odgovorile snižavanjem kamatnih stopa i na gotovinske i na stambene kredite, a akcijska ponuda još uvijek traje, do kraja lipnja. A upravo je sama najava strožih uvjeta kreditiranja s jedne i akcijskih, povoljnih kamata s druge stane potaknula građane da se zadužuju. Prema podacima HNB-a, u prva tri mjeseca ove godine krediti kućanstvima porasli su za 700 milijuna eura u odnosu na kraj prošle godine, a usporedbe radi, u prva tri mjeseca prošle godine krediti kućanstvima porasli su za 600 milijuna eura. Pa tako ispada da je plašenje naroda strogim uvjetima kreditiranja potaklo narod da se zbog straha da neće moći dobiti kredit još više zadužuje. Zbog čega je rast ukupnih kredita kućanstvima, opet prema podacima središnje banke, u prvom kvartalu ubrzao s 12,1 posto krajem prošle godine, na 12,5 posto na kraju ožujka. A banke pobrale vrhnje.
U međuvremenu je dio banaka već počeo primjenjivati strože kriterije i to na one zajmove kod kojih procedura traje nešto duže, odnosno kod kojih će se proces odobravanja produljitit na razdoblje nakon prvoga srpnja, no svi zahtjevi za kreditom koji se obrade do prvog srpnja ići će po starim uvjetima.
Namjera HNB-a je da novim uvjetima kreditiranja obuzda rast kredita, pa bi rast stambenih kredita trebao usporiti na 8,5 posto godišnje, sa sadašnjih 9,2 posto, a nestambenih na 12,5 posto sa sadašnjih 16 posto. No, trenutno se događa upravo suprotno, krediti kućanstvima su u prvom kvartalu ove godine ubrzali, s tim da HNB još nema podatke za travanj i svibanj, odnosno za drugo tromjesječje.
Banke bi tako od početka srpnja mogle početi odbijati neke klijente za odobravanje kredita, odnosno one građane čija primanja po novim uvjetima neće biti dovoljna za otplatu kredita. Zbog toga većina banaka, a i HNB, u drugom dijelu godine očekuju usporavanje dinamike kreditiranja građana. No, banka ne mora nužno odbiti zahtjev za kreditom, nego zbog novih kriterija može klijentu odobriti manji iznos od traženog. Postrožavanje kreditiranja trebalo bi utjecati i na inflaciju koja je ponovno počela ubrzavati, a zbog turističke sezone iluzorno je očekivati da bi mogla usporiti. Guverner Boris Vujčić je rekao da se najavljene mjere uvode kao preventiva kako jednom u budućnosti, kada ekonomija i rast dohodaka uspore, ne bi našli u situaciji da se mogućnost otplate dugova pogorša, dok su u HNB-u još u siječnju primijetili da se kod stambenih kredita vidi mogućnost neuredne otplate.Stoga, tko želi kredit, neka požuri. Još malo pa nestalo.
Piše Dražen KATALINIĆ
Još malo pa nestalo
Dražen Katalinić
22. lipanj 2025 08:57
Foto Sergej Drechsler
Svi krediti od početka srpnja odobravat će se po uvjetima koji građanima neće biti po volji
Ako želite podići kredit po starim, povoljnijim uvjetima, bilo bi bolje da se požurite, jer već od prvog srpnja banke moraju postrožiti uvjete za dobivanje kredita. Na to ih je »natjerala« Hrvatska narodna banka jer je primijetila da se građani prekomjerno zadužuju, i kod podizanja gotovinskih i kod stambenih kredita, ali im je ipak dala »grace« period od tri mjeseca jer je postrožavanje kriterija za odobravanje kredita najprije najavila za prvi travnja, pa odgodila za prvi srpnja. Ovog puta nema odgode, što znači da će se svi krediti od početka srpnja odobravati po uvjetima koji građanima neće biti po volji, iako velik broj građana i sada, po »povoljnijim« uvjetima, teško dolazi do kredita za stan, a kamoli do stana. A sad će biti još teže. A bit će teže dobiti i obični potrošački kredit jer se i za njih postrožuju uvjeti.
Iako su prema podacima HNB-a za prva tri mjeseca ove godine krediti kućanstvima nastavili rasti, banke i HNB se najviše boje rasta takozvanih neprihodonosnih kredita, odnosno kredita kod kojih postoji rizik da ih korisnik neće moći otplatiti. Takvi krediti, koje još zovemo »lošim« ili »nenaplativim«, predstavljaju značajan problem za banke jer smanjuju njihovu profitabilnost i stabilnost, što je središnja banka na vrijeme prepoznala, još početkom godine, najavljujući postrožavanje uvjeta za odobravanje kredita prvi put nakon 2018. godine. Kredit će postati loš ili nenaplativ ako dužnik ne izvrši uplatu dospjele rate u roku od 90 dana, nakon čega ga banka automatski svrstava među neprihodonosne kredite.
No, već nakon prve najave guvernera da će HNB postrožiti uvjete, banke su odgovorile snižavanjem kamatnih stopa i na gotovinske i na stambene kredite, a akcijska ponuda još uvijek traje, do kraja lipnja. A upravo je sama najava strožih uvjeta kreditiranja s jedne i akcijskih, povoljnih kamata s druge stane potaknula građane da se zadužuju. Prema podacima HNB-a, u prva tri mjeseca ove godine krediti kućanstvima porasli su za 700 milijuna eura u odnosu na kraj prošle godine, a usporedbe radi, u prva tri mjeseca prošle godine krediti kućanstvima porasli su za 600 milijuna eura. Pa tako ispada da je plašenje naroda strogim uvjetima kreditiranja potaklo narod da se zbog straha da neće moći dobiti kredit još više zadužuje. Zbog čega je rast ukupnih kredita kućanstvima, opet prema podacima središnje banke, u prvom kvartalu ubrzao s 12,1 posto krajem prošle godine, na 12,5 posto na kraju ožujka. A banke pobrale vrhnje.
U međuvremenu je dio banaka već počeo primjenjivati strože kriterije i to na one zajmove kod kojih procedura traje nešto duže, odnosno kod kojih će se proces odobravanja produljitit na razdoblje nakon prvoga srpnja, no svi zahtjevi za kreditom koji se obrade do prvog srpnja ići će po starim uvjetima.
Namjera HNB-a je da novim uvjetima kreditiranja obuzda rast kredita, pa bi rast stambenih kredita trebao usporiti na 8,5 posto godišnje, sa sadašnjih 9,2 posto, a nestambenih na 12,5 posto sa sadašnjih 16 posto. No, trenutno se događa upravo suprotno, krediti kućanstvima su u prvom kvartalu ove godine ubrzali, s tim da HNB još nema podatke za travanj i svibanj, odnosno za drugo tromjesječje.
Banke bi tako od početka srpnja mogle početi odbijati neke klijente za odobravanje kredita, odnosno one građane čija primanja po novim uvjetima neće biti dovoljna za otplatu kredita. Zbog toga većina banaka, a i HNB, u drugom dijelu godine očekuju usporavanje dinamike kreditiranja građana. No, banka ne mora nužno odbiti zahtjev za kreditom, nego zbog novih kriterija može klijentu odobriti manji iznos od traženog. Postrožavanje kreditiranja trebalo bi utjecati i na inflaciju koja je ponovno počela ubrzavati, a zbog turističke sezone iluzorno je očekivati da bi mogla usporiti. Guverner Boris Vujčić je rekao da se najavljene mjere uvode kao preventiva kako jednom u budućnosti, kada ekonomija i rast dohodaka uspore, ne bi našli u situaciji da se mogućnost otplate dugova pogorša, dok su u HNB-u još u siječnju primijetili da se kod stambenih kredita vidi mogućnost neuredne otplate.Stoga, tko želi kredit, neka požuri. Još malo pa nestalo.