Razvoj događaja oko kredita vezanih uz švicarske franke pokazuje da vladajući i oporbeni krugovi – zajedno s Hrvatskom narodnom bankom i privatnim bankama – još ne žele ozbiljno zagristi u tu kiselu jabuku. Svi nastoje rješavanje tog problema odgoditi, vjerojatno dok se stvari ne pogoršaju i dok se požar ne proširi na kredite u eurima. 

   Nema sumnje da će zamrzavanje tečaja franka, na godinu dana, privremeno pomoći dužnicima. Mogu im pomoći i niže kamate, a možda i socijalna osjetljivost banaka prema najugroženijim dužnicima. Ali to su privremena i polovična rješenja. Briga o socijalnim pitanjima je u nadležnosti države, a ako banke sada pokušavaju preuzeti inicijativu za pomoć najugroženijima, to samo potvrđuje da država ne obavlja svoj posao. Ni HNB nije obavio posao, jer nije štitio hrvatske građane, gospodarstvo i državu od voluntarizma banaka. 

   Jasno je da se nevolje s kreditima s valutnom kauzulom neće riješiti dok hrvatske vlasti ne spriječe tu klauzulu i ne počnu operaciju pretvaranja »deviznih« kredita u kunske, po uzoru na Mađarsku. No, takvo rješenje u startu je otklonio HNB, poručivši da bi ta konverzija pojela više od 70 posto njegovih deviznih rezervi. HNB je time sugerirao da bi ostao bez oružja za obranu tečaja kune, pa bi ona devalvirala. Nakon toga, nitko u političkim krugovima više nije tražio konverziju, a svi su krenuli u potragu za privremenim rješenjima. 

  Stručnjaci za monetarnu politiku Ivan Lovrinović i Goran Marić tvrde da HNB pretjeruje i plaši javnost. Pozvali su guvernera Borisa Vujčića da javno, pred stručnjacima, obrazloži tvrdnje o drastičnom padu deviznih rezervi u slučaju konverzije. Lovrinović tvrdi da konverzija nije jednokratan potez, nego proces koji može trajati desetak godina. Važno je početi. Marić predlaže da HNB potakne banke da i same pretvaraju valutne kredite u kunske, uz pomoć selektivnih stopa obveznih pričuva, tako da banke na eurske kredite moraju izdvajati nekoliko puta veće stope rezervi nego na kunske. 

   Vlasti se ne trebaju bojati da će u slučaju konverzije kredita u kunske morati podmirivati gubitke banaka, dodaju u udruzi Franak. Gubitke bi trebale pokriti same, ili uz pomoć njihovih majki iz inozemstva. Ako to banke odbiju, gubitke bi pokrila hrvatska država, ali ne na račun poreznih obveznika. Vlada ili državni HBOR trebaju izdati obveznice, koje će kupiti HNB, a dobivenim novcem će dokapitalizirati banke. Tako će hrvatska država ulaziti u vlasništvo banaka i vraćati kontrolu nad financijskim sustavom, koji je nepromišljeno prodala strancima. Mađarska je lani u javno vlasništvo vratila više od 50 posto bankarskog sustava. 

  O tim strateškim pitanjima, međutim, SDP i HDZ već 20 godina šute. Sada žele pomoći građanima po principu »drži vodu dok majstori ne odu«. Vladajući i oporbeni krugovi ne usude se tražiti uklanjanje valutne kauzule i jačanje monetarne suverenosti Hrvatske. Možda se ne žele zamjeriti bankama, kojima sadašnje stanje i odgovara. Zbog toga će dužnici – u koje spadaju građani, poduzeća i sama država, svi oni s deviznim klauzulama – morati pričekati neke nove klince. Morat će pričekati nove stranke i ljude, koji politiku HNB-a i financijski sustav žele prilagođavati potrebama Hrvatske, njezinih građana i gospodarstva.