U proteklom tjednu u Hrvatskoj i Europskoj uniji razvoj događaja naglo se počeo okretati u korist dužnika, bilo da je riječ o građanima ili državama. Dosad su događaje u našoj zemlji i EU uglavnom diktirali vjerovnici, odnosno banke i države koji su najveći kreditori. U tjednu iza nas, na pozornicu su konačno stupili dužnici, koji traže da se povede računa i o njima. 

   U Hrvatskoj se to dogodilo u povodu skoka švicarskog franka, što je uspaničilo dužnike kojima su krediti vezani uz tu valutu. Vlada je odmah najavila da će olakšati njihov položaj i dugoročnije riješiti pitanje valutne klauzule. Usporedo s tim, Banski dvori su s bankama postigli dogovor o oprostu dugova za 60 tisuća najugroženijih građana. Banke nikada dosad, prema neslužbenim informacijama, nisu bile spremnije za popuštanje. Vlada je također pokazala dosad najveće zanimanje za pomoć dužnicima. Na to potiče i početak predizborne godine, kao i činjenica da su HDZ i ostale političke stranke, s potpunim pravom, zavrtile isto pitanje. 

   Ovog je tjedna i u EU nastao preokret, kojeg su potaknule ponajprije prezadužene države. Europska središnja banka je najavila tiskanje oko 1.100 milijarda eura tijekom 18 mjeseci, kako bi pokrenula gospodarstvo. Preokret je nastao nakon što se u pet proteklih godina pokazalo da nemilosrdne mjere štednje, kojima se krešu javna potrošnja i plaće zaposlenih, nisu dale gotovo nikakve pozitivne rezultate. 

  Politiku štednje diktiraju upravo vjerovnici – najveći kreditori poput Njemačke i Nizozemske – a dovele su do nezapamćene nezaposlenosti, posrtanja BDP-a i dodatnog povećanja dugova dužnika. Rezultat te politike jest ubrzavanje prelijevanja dohotka najbogatijima, propadanje srednjeg sloja i masovno osiromašivanje većine stranovništva u svim zemljama. Kad je riječ o gospodarskom oporavku, eurozona zaostaje za cijelim svijetom i danas se pretvorila u potencijalni epicentar nove krize. Promatrače stoga ne čudi to što su Francuska i Italija prošle jeseni olabavile politiku štednje i što se Europska komisija ne usudi te dvije države kazniti zbog prekršaja, već mišiće jača na najslabijima, poput Hrvatske. 

   Međutim, novi preokret mogao bi nastati nakon sutrašnjih izbora u Grčkoj, gdje se očekuje pobjeda Syrize koja traži otpis dijela grčkih dugova i prekid s politikom štednje, te početak poticanja gospodarstva. Nove vlasti u Grčkoj, nema sumnje, teško će ostvariti svom naum. 

  Međutim, Grci nisu jedini koji traže promjene. Ove godine doći će do redovitih izbora u Velikoj Britaniji, gdje najjača stranka UKIP želi preuređenje EU, kao i u Španjolskoj, gdje vodeći pokret Podemos ima slične zahtjeve poput Syrize. Kad se tome pribroje masovna popularnost Nacionalne fronte u Francuskoj i želja gotovo polovine talijanskih birača da zemlja napusti eurozonu, očito je da će ove godine u EU glavnu riječ početi preuzimati dužnici, odnosno europski narodi. 

   Vladajući krugovi morat će, pod pritiskom naroda, zaštititi interese većine stanovništva, a ne ispunjavati samo zahtjeve kapitala. Budu li u tome oklijevali, riskirat će da se masovni otpor građana politici štednje na njihov račun – koji se dosad izražavao uglavnom kroz glasačke kutije – preseli na ulice.