Europska komisija je ugodno iznenadila Hrvatsku prognoziravši joj ove godine ubrzavanje gospodarskog rasta na 2,1 posto. Sudeći prema izjavama političara iz vladajuće koalicije, za bolje izglede zaslužna je nova Vlada jer je izrazila spremnost za reforme. Prema njihovim izjavama, ispada da je promjena vlasti u Hrvatskoj dovodi do ekonomskog preokreta ne samo u ovoj, nego i u prošloj godini – jer je Komisija jučer povisila procjenu rasta hrvatskog BDP-a i za 2015.  

Naravno, to nema veze sa zbiljom. Još se pouzdano ne zna ni što će Vlada točno raditi – u sklopu najavljenih »reformi« te politike proračunske štednje, smanjivanja deficita i javnog duga. Članovi Vlade daju neusklađene izjave. Prognoze Komisije temelje se na blagom zamahu koji je gospodarstvo lani dobilo ne samo u Hrvatskoj, nego i EU.  

Štoviše, pokazuje se da novoj Vladi nije ni potrebno surovo proračunsko kresanje. Sama činjenica da se Hrvatska lani oporavila od šestogodišnje recesije povećala je i proračunske prihode. Stoga je smanjen deficit i usporen rast javnoga duga.

Gospodarska leđa Hrvatske su ojačala, pa je i teret dugova automatski lakši. To potvrđuje staru ekonomsku istinu da se deficiti i dugovi najbolje rješavaju poticanjem potražnje i rasta gospodarstva, a da restriktivna proračunska štednja – koja smanjuje javnu i osobnu potrošnju – političarima treba biti u drugom planu.  

Zbog tog neočekivanog oporavka, kao i zbog političke nestabilnosti vladajuće koalicije, preko noći su nestale i prvotne prijetnje vladajućih da će proračun ove godine srezati za 4,5 milijardi kuna. Iz riječi ministra financija Zdravka Marića proizlazi da ne treba rezati više od tri milijarde, ako Vlada želi deficit do kraja godine spustiti na tri posto BDP-a. No, ako gospodarstvo nastavi rasti, neće trebati ni toliki rez.

Oreškovićeva vlada, dakle, ne mora kresati plaće i mirovine – što su tražili jastrebovi štednje u Hrvatskoj, tvrdeći da će Milanovićeva vlada iza sebe ostaviti katastrofu. Jastrebovi su ostali na sto čuda, jer im je oporavak gospodarstva, barem nakratko, izvukao tepih ispod nogu.

Milanovićevoj vladi zaista su popustile uzde u predizbornoj godini, pa je umjesto štednje povećala javnu potrošnju. Poreznim olakšicama je omogućila i porast plaća zaposlenih. To je povećalo osobnu potrošnju u Hrvatskoj, što je bio glavni razlog za lanjski oporavak gospodarstva. Priznala je to jučer i Europska komisija.   

Međutim, nije to bila neka velika Milanovićeva pobjeda. Bio je to poraz politike surove proračunske štednje. Slično se dogodilo Kosoričinoj vladi, u blažem smislu, kad je u predizbornoj 2011. godini odlučila ne zamjerati se narodu. Povećala je javnu potrošnju. Hrvatska je 2011. zamalo izašla iz recesije, dok se oporavljalo i gospodarstvo EU. Kad su članice EU, pa i Milanovićeva vlada, tijekom 2012. krenule u kresanja proračuna, Unija i Hrvatska opet su pale u recesiju.

Dakle, gospodarstva Unije i Hrvatske oporavila su se kad je štednja počela popuštati. Članovi nove Vlade, pak, uvjeravaju javnost da će njihova spremnost na proračunsko rezanje izvući Hrvatsku iz nevolja. Vjeruju u nešto što čak i Bruxelles sve više dovodi u pitanje.