Jadranka Kosor/D.LOVROVIĆ
U jednom dokumentu američko veleposlanstvo je ocijenilo kako je preuranjeno govoriti o pobjedi u borbi protiv korupcije u Hrvatskoj, jer još nije presuđeno nijednoj "velikoj ribi". To je napisano prije godinu dana, uoči uhićenja Damira Polančeca
Ako je netko sumnjao, sada se može uvjeriti da premijerka Jadranka Kosor i hrvatske vlasti imaju izuzetno snažnu međunarodnu potporu u borbi protiv korupcije, što je uvjet za ulazak naše zemlje u Europsku uniju te dio pregovaračkog poglavlja broj 23. Štoviše, za uspješno okončanje hrvatskih pregovora s EU osobito su zainteresirane Sjedinjene Američke Države, koje nisu članica EU, ali svojim ujecajem na europske saveznike pomažu Hrvatskoj otklanjati sve međunarodne prepreke na putu u EU – počevši od slovenskih, pa do britanskih i nizozemskih.
To potvrđuju i neka izvješća koje je američko veleposlanstvo u Zagrebu poslalo svojoj centrali prije godinu dana, a koja su – gle čuda – procurila na WikiLeaksu upravo u trenutku kada je u Zagrebu napisan nalog za uhićenje bivšeg premijera Ive Sanadera. Iz njih se vidi da su Amerikanci izuzetno zainteresirani za napredak Hrvatske u pregovorima s EU i za tijek borbe protiv korupcije, te da su njihovi diplomati zbog toga više puta razgovarali s premijerkom i glavnim državnim odvjetnikom.
U jednom dokumentu američko veleposlanstvo je ocijenilo kako je preuranjeno govoriti o pobjedi u borbi protiv korupcije u Hrvatskoj, jer još nije presuđeno nijednoj »velikoj ribi«. To je napisano prije godinu dana, uoči uhićenja Damira Polančeca. Ne znamo što veleposlanstvo piše svojoj centrali danas, kada je presuđeno Berislavu Rončeviću zbog afere s nabavom kamiona i kada bi pred istražnim tijelima trebao završiti i bivši premijer.
Odnos prema Sanaderu, međutim, svakako je točka na kojoj svi promatrači, kao i cijela hrvatska javnost, ocjenjuju koliko su premijerka i vlast vjerodostojni kada tvrde da u progonu korupcije »nitko neće biti pošteđen i zaštićen«. Danas, kada medije obilazi vijest o nalogu za uhićenje najmoćnijeg čovjeka u Hrvatskoj između 2004. i 2009. godine – potvrđeno je kako su premijerkine namjere zaista ozbiljne.
Daleko je zanimljivije, međutim, američko izvješće iz Zagreba od 30. studenoga prošle godine, iz kojeg se vidi kako su Amerikanci konkretno radili na tome da Hrvatskoj omoguće brže otvaranje poglavlja 23. o pravosuđu.
Hrvatska je, naime, doživjela dugi zastoj u pregovorima s EU zbog stajališta Slovenije, a kad je Slovenija deblokirala pregovore, potkraj prošle godine zaprijetio je novi zastoj – zbog mišljenja glavnog haškog tužitelja Brammertza da Hrvatska ne surađuje s Haškim sudom kad je riječ o topničkim dnevnicima iz Oluje. Taj zastoj, napisalo je američko veleposlanstvo, mogao bi potkopati američke interese – reformske procese koje u Hrvatskoj vodi Jadranka Kosor kao i integraciju regije u euroatlantske institucije.
Iako o sadržaju američkih diplomatskih izvješća, koja su procurila putem Wikileaksa, ima negativnih mišljenja, činjenica jest da ova, koja se tiču Hrvatske, pokazuju kako naša zemlja u Americi ima zaista velikog prijatelja, i to već dugi niz godina.