Nova Vlada želi da iduća godina bude bolja nego ova, ali realisti kažu kako građani u najboljem slučaju mogu očekivati da im plaće, mirovine i socijalna davanja ostanu na istome. Novi potpredsjednik Vlade Branko Grčić u prvom je javnom nastupu sredinom tjedna rekao da su ta primanja građana »zadnja linija obrane« te je izrazio »nadu da ih neće morati dirati«.

Iz Grčićevih je riječi očito kako postoji i mogućnost smanjenja plaća, mirovina i socijalnih davanja, na koje odlazi više od 70 posto svih rashoda državnog proračuna. Ishod će se vidjeti razmjerno brzo, najkasnije do proljeća, a uvelike će ovisiti o situaciji s kreditnim rejtingom Hrvatske u svijetu. Ako kamate na hrvatski vanjski dug nastave rasti, a to se događa već od jeseni, iz državnog proračuna morat će se iduće godine za njih izdvajati znatno više novca – čak i da proračunski rashodi, koji su ove godine iznosili oko 123 milijarde kuna, ostanu isti. Međutim, Vlada želi proračun smanjiti.

Grčić je izjavio da proračun »mora biti manji za jedan posto hrvatskog BDP-a«, što iznosi oko 3,5 milijarde kuna. To je malo u odnosu na zahtjeve guvernera Željka Rohatinskog koji smatra da bi tek rezanje od 9 milijarda kuna zadovoljilo strane kreditore i pridonijelo očuvanju kreditnoga rejtinga. No, stvarna proračunska rezanja, koja će izvesti ministar financija Slavko Linić, ipak će morati biti dvostruko veća od onoga što je najavio Grčić, te iznositi barem 6 milijarda kuna.

Razlog je u tome što će dio proračunskih izdataka za iduću godinu porasti automatski, neovisno o volji nove Vlade. Primjerice, poduzeća se zatvaraju, radnici ostaju bez posla, a povećava se i broj umirovljenika, što zahtijeva više novca. Ako broj zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama ostane isti, u proračunu će za njih trebati više, jer im se u plaćama povećava iznos za godine radnog staža, neovisno o ostalim usklađivanjima. No, najveći novi trošak bit će spomenute kamate na kredite.

Bivša je Vlada ove godine za plaćanje kamata morala izdvojiti oko osam milijarda kuna, a predviđa se da bi 2012. mogle odnijeti još dodatne tri milijarde. Vjerovnicima odlazi već gotovo svaka deseta kuna iz proračuna. Drugim riječima, proračun bi nominalno trebao biti manji za 3,5 milijarde ali, da bi se najprije namirili vjerovnici, proračunski izdaci moraju biti barem šest milijardi niži nego ove godine.

Nekadašnji ministar financija Ivan Šuker tvrdi da je takvo rezanje nemoguće izvesti bez zadiranja u plaće i mirovine. Istina, to je moguće samo ako se poveća manjak u proračunu koji će Vlada nadoknaditi novim kreditima.

No, budući da se kreditni rejting Hrvatske faktično smanjuje, a kamate rastu, nastavak zaduživanja po starom ubrzao bi bankrot države i doveo je u situaciju da je nitko ne želi kreditirati. Gdje će Vlada naći novac za održavanje plaća, mirovina i socijalnih davanja na istoj razini, nikome nije jasno. Linić tvrdi da će novi proračun ugledati svjetlo dana tijekom veljače, a u međuvremenu je najavio povećanje PDV-a na 25 posto.

Nema sumnje da će tijekom siječnja uslijediti dosad najveća bitka hrvatskih proračunskih korisnika za preraspodjelu državnog kolača koji je sve manji. Prvi put od početka krize 2008. može se dogoditi da se dio građana, koji živi od primanja iz proračuna, osjeti ozbiljno prikraćen. Zaposlenima u gospodarstvu to se, doduše, neprekidno događa.

Bez prevelike medijske buke, oko 160 tisuća ljudi u privatnom sektoru ostalo je bez posla, deseci tisuća ljudi ne primaju plaće, a mnoštvu njih one su proteklih godina znatno smanjene. Vlada Zorana Milanovića, očito, odlučila je prioritet dati poticanju gospodarstva, onih koji pune državni proračun. To je ispravan put, iako rezultate ne treba očekivati brzo.