Slaba nam je utjeha to što je hrvatski BDP u trećem tromjesečju blago porastao, jer kad se budu sabirali svi plusevi i minusi u cijeloj ovoj godini, bilanca neće biti dobra. Neće se moći reći da je Hrvatska definitivno izašla iz recesije, jer joj na vrata kuca nova financijska i gospodarska kriza, djelomice unutarnja, a djelomice uvezena iz eurozone. 

    Barometar za stanje u zemlji upravo je taj rekordni rast cijene vanjskog duga. Kamate na sve hrvatske obveznice, s dospijećem duljim od pet godina, jučer su se u inozemstvu popele iznad osam posto. Očito je da strani vjerovnici sve manje vjeruju da će Hrvatska redovito vraćati dugove. Buduće kredite, bez kojih Hrvatska ne može, zaračunavat će joj uz gadne kamate koje će poslije izbora novoj Vladi i građanima zagorčiti život, kao što su ga već zagorčile Italiji, Grčkoj, Irskoj, ili Španjolskoj. 

    Loša vijest o skoku kamata skriva se od domaće javnosti – djelomice zbog predizbornih potreba vladajuće stranke. Njezine posljedice ipak ćemo osjetiti, što pokazuje i razvoj događaja u Mađarskoj. Susjednoj državi bonitetna agencija Moody’s jučer je snizila kreditni rejting za jedan stupanj – pala je s Baa3 na Ba1 – čime je kupcima mađarskih državnih obveznica poručeno da su postale otpad i da ih se treba riješiti. 

    Taj je podatak važan zato što je Hrvatska do prekjučer imala potpuno isti kreditni rejting kao i Mađarska, i to kod sviju triju najpoznatijih svjetskih agencija. Dok Hrvatska još drži glavu malo iznad vode, mađarski se rejting odjednom opasno uzdrmao, a izvjesno da će agenciju Moody’s slijediti i ostale dvije bonitetne kuće. 

    Mađarske 10-godišnje obveznice jučer su dosegnule 9,6 posto kamata, znatno više od hrvatskih, iako su na kraju lipnja nosile 7,2 posto kamata, a prije tjedan dana 8,3 posto. Mi nismo daleko. Hrvatske obveznice na kraju lipnja nosile su 5,8 posto, a sada 8,3 posto kamata. Poljska se zadužuje uz 6 posto kamata, a Češka uz 4 posto. Nelagoda je logična, jer je Mađarska, prema procjenama MMF-a, među svim zemljama srednje i jugoistočne Europe najizloženija novoj krizi, a Hrvatska je odmah iza nje. 

    Kako je forinta nedavno devalvirala 15 posto, nije čudno što je mađarska vlada ovih dana pozvala u pomoć MMF, već drugi put u posljednje tri godine. Hrvatskoj MMF navodno nije trebao. Prema riječima vladinih dužnosnika, naša se zemlja mogla sama nositi s krizom. 

    Dok nevolje u eurozoni galopiraju, njezini političari sastanče dan i noć. Za to vrijeme hrvatske vlasti ništa ne poduzimaju – osim, možda, središnje banke – kako bi se zemlja pripremila na novu krizu. Premijerka Jadranka Kosor ima za to izgovor. Predizborna je kampanja, a vlada je samo tehnička. 

    Članovi vlade vode izbornu kampanju pripovijedajući bajke o izlasku iz krize, a Hrvatsku vodi automatski pilot. Preciznije, kad je riječ o borbi protiv ekonomske krize, Hrvatska je na automatskom pilotu već tri godine, jer vlada još od jeseni 2008. nije poduzela prikladne antirecesijske mjere, a gospodarstvo je ostalo prepušteno samo sebi. Istina, poslije izbora doći će novi kormilar, ali je pitanje neće li biti kasno i neće li hrvatski brod s automatskim pilotom u međuvremenu doživjeti neki sudar.