Banke su početkom tjedna poručile putem svoje krovne udruge da nema opasnosti od prelijevanja rastuće talijanske bankarske krize u našu zemlju. No, njihova se tvrdnja ne podudara s procjenom Međunarodnog monetarnog fonda koji u najnovijoj, u listopadskoj analizi ekonomskih izgleda u Europi, govori sasvim suprotno.

Ako se kriza u eurozoni pojača, postoji opasnost da će zapadnoeuropske banke izvlačiti novac iz svojih banaka-kćeri u zemljama (jugo)istočne Europe, što bi u njima moglo prouzročiti kreditnu krizu, zaključio je MMF koji smatra da gospodarski izgledi nisu dobri ni za »staru«, niti za »novu« Europu.

Štoviše, ako se stanje u eurozoni jako pogorša, posljedice za tzv. novu Europu »bit će strašne«, prema MMF-u. Neovisno o državnim granicama, gospodarstva europskih zemalja jako su isprepletena. U slučaju pogoršanja krize, na prvome mjestu bit će pogođeni »izvozni i prekogranični proizvodni lanci« između glavnih partnera u zapadnoj i istočnoj Europi.

Članicama eurozone Hrvatska zasigurno nije glavni partner, ali nema sumnje da bi je ekonomska kriza s dvostrukim dnom itekako pogodila. Italija i zemlje eurozone glavni su trgovinski partneri maloj Hrvatskoj, a svako smanjenje potražnje u tim zemljama neizravno pogađa naša izvozna poduzeća.

No, Hrvatska je prema krizi u eurozoni daleko ranjivija putem bankarskog sektora koji je u Europi potpuno isprepleten. U novim članicama EU, pa i u našoj državi, gotovo sve značajnije banke u vlasništvu su onih iz eurozone.

Naglo povlačenje banaka-majki nije vjerojatno čak ni u slučaju najnepovoljnijeg razvoja događaja, procjenjuje MMF. Umjesto toga, vjerojatnije je da će ugrožene banke u eurozoni, kad im ponestane novca, u prvom trenutku pomoć potražiti od Europske središnje banke, kod vlastitih vlada i nacionalnih središnjih banaka, koje im mogu biti i posljednje utočište. Tek nakon toga, svoju izloženost dužničkoj krizi pokušat će djelomice rasteretiti na svoje banke-kćeri u istočnoj Europi.

Financiranje iz banaka-kćeri neće im biti lako, jer će nacionalne središnje banke u tim državama, ili njihovi nacionalni regulatori, zasigurno poduzeti mjere kako bi spriječili odljev kapitala preko granice. To je neizravno potvrdio i guverner Željko Rohatinski kad je prije nekoliko tjedana na Brijunima optužio vlasnice banka u Hrvatskoj da su počele iznositi novac u inozemstvo, te im je stoga ponovno povećao stopu obvezne rezerve. U svakom slučaju, guverner je najavio poduzimanje mjera kako bi spriječio iznošenje novca.

Unatoč mjerama nacionalnih vlasti, MMF ipak smatra da banke-majke neće odustati od svoje namjere, pa će svojim kćerima »odmjereno, ali ustrajno isisavati kapital«. Stoga će banke u zemljama (jugo)istočne Europe biti prisiljene srezati kreditne aktivnosti i najvjerojatnije će doći do kreditne krize.

To bi značilo da će se hrvatska poduzeća i država zaduživati kod domaćih banaka pod još težim uvjetima, što će im onemogućiti izlazak iz recesije. Istini za volju, kamate na domaćem tržištu na pozajmnice državi već su porasle potkraj ovoga ljeta. Jedna od banaka u talijanskom vlasništvu jesenas je iznenada prestala pozajmljivati državi, putem trezorskih zapisa Ministarstva financija. Banke koje su nastavile državu kratkoročno financirati, pak, zaračunavaju joj dvostruko veće kamate nego u lipnju.

Koliko god banke u Hrvatskoj tvrdile da neće biti pogođene krizom u Italiji i eurozoni, činjenica jest da tu pogođenost pomalo osjećaju već od ljeta. Za našu zaduženu državu, kojoj su krediti u inozemstvu sve skuplji i nedostupniji, to znači da će joj polako presušivati i slavine kod kuće. Banke u Hrvatskoj, koje su joj bile najvjerniji kreditori, polako joj okreću leđa.